Tragedija koja se prije nekoliko dana dogodila u hidroelektrani Dubrovnik u Platu odnijela je tri života. Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak izgubili su život na radnom mjestu. Njihovi poslodavci otad su prema javnosti uputili tek jedno, može se kazati, floskularno priopćenje u kojem navode kako se stanje hidroelektrane redovito provjeravalo i kako su svi djelatnici raspolagali znanjem oko zaštite od požara.
Ipak, u navedenom priopćenju nije dat odgovor na niti jedno pitanje. A tragedija koja se dogodila povukla je za sobom brojna pitanja.
Ekipa Dubrovačkog dnevnika zatražila je ulazak u hidroelektranu nakon dovršetka očevida, no ona je još uvijek nedostupna za javnost. HEP je odbio takav zahtjev jer, kako su odgovorili, 'zbog havarije ne postoje osnovni sigurnosni uvjeti za kretanje posjetitelja', što je razumljivo, premda nije navedeno o kojim je narušenim temeljnim sigurnosnim uvjetima riječ. Ipak, kao razlog navode i to što se još uvijek provode određene istražne radnje.
Nije čudno kako je tijekom provođenja očevida zabranjen ulazak, osim onima za koje je neophodno da budu u samoj hidroelektrani, što je uobičajena praksa, no nameće se pitanje zašto se i danima nakon završetka očevida izvidi koriste kao razlog nedopuštanja ulaska u postrojenje.
Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, DORH nije zapečatio mjesto događaja nego je riječ o odluci HEP-a pa se postavlja pitanje zašto HEP smatra kako bi obilasci novinara smetali izvidima, ako DORH-u ne smetaju jer bi u protivnom zapečatili prostor, što ovdje nije slučaj.
Tri aparata za disanje na 12 radnika
Postoji više teorija o tome što se u trenutku izbijanja požara događalo u samom postrojenju. Ono što se zasad zna jest činjenica kako se na navedenom području nalazilo ukupno 12 djelatnika hidroelektrane, od čega ih je troje ostalo zarobljeno.
Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, a koje su potvrđene od strane više izvora, gotovo je sasvim izvjesno kako su trojica stradalih u postrojenju pokušali ugasiti požar i spasiti kolege i opremu, no stvari su u nekom trenutku izmakle kontroli. Navodno je i stradali Pozniak, koji je jedno vrijeme radio s vatrogascima, svoj izolacijski aparat za disanje dao jednom od preživjelih djelatnika kojemu je u HE pozlilo te im kazao da bježe, ali da se vrate po njih.
No, uz najbolju namjeru zbog vatre i gustog dima, njihovi kolege se nisu uspjeli vratiti i spasiti ih. Ipak, vrijedi napomenuti kako je riječ o nepotvrđenoj informaciji. Prema neslužbenim informacijama, 12 radnika HE u tom je trenutku raspolagalo s tri izolacijska aparata za disanje od kojih su dva nađena; ona dva koja su smrtno stradali djelatnici koristili dok su bili u prostoriji i koji su ih u tom trenutku spašavali od dima i opasnih plinova.
Podsjetimo, i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović na konferenciji za medije je potvrdio kako su pronašli dva takva aparata. Iz HEP-a su za Dubrovački dnevnik potvrdili navedene informacije, naglasivši kako takvi aparati, prema propisima, ni ne moraju nužno biti u postrojenju.
"Unatoč činjenici da propisi ne nalažu posjedovanje izolacijskih aparata u Hidroelektrani Dubrovnik postoje tri atestirana izolacijska aparata (s komprimiranim zrakom)," odgovorili su iz HEP-a što povlači novo pitanje - kako je moguće da propisi ne nalažu posjedivanje navedenih aparata u postrojenju koje proizvodi struju?
Je li PVC strop u skladu sa sigurnosnim propisima?
Jedno od pitanja svakako je i pitanje stropa od PVC materijala kojeg je Simović spomenuo na konferenciji za medije, kao i o "velikoj količini piture za njihove potrebe". Simović je, podsjetimo, kazao kako je vatra zahvatila strop od plastike i kako je, vjerojatno, plastika padala te je tako došlo do paljenja, posebno zato što je, između ostalog, padala i po kabelima.
„Na tom su mjestu imali i velike količine piture za svoje potrebe i došlo je do paljenja, a tu je i veliki bunt kabela koji je teško gasiti,“ kazao je, između ostalog, Simović na konferenciji za medije.
Dubrovački dnevnik prema HEP-u je uputio pitanje je li PVC, u vrijeme postavljanja, bio u skladu sa sigurnosnim propisima te je li on u skladu s današnjim sigurnosnim propisima i ako nije, zašto kao takav nije promijenjen. Odgovor na to pitanje iz HEP-a nisu dali.
"Uzroci i okolnosti događaja, (te s njima povezane informacije i podaci), bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo," kratko su odgovorili, premda nije sasvim jasno zašto je izostao odgovor oko toga je li u postrojenju postojao PVC strop i kad je on točno postavljen te je li to u skladu sa sigurnosnim propisima.
PVC stvara ogromnu količinu dima koji je predstavljao velike probleme kako djelatnicima koji su tada bili u HE, tako i vatrogascima koji su u više navrata isto i istaknuli. Plastika stvara nepotpuno sagorijevanje, a uslijed čega može doći do potpunih i djelomičnih eksplozija.
Podsjetimo, i u ovom slučaju je dio djelatnika HEP-a kazao kako su čuli eksploziju, moguće, ali ne i sigurno, i zbog procesa gorenja plastike. Ipak, za konačne će uzroke trebati pričekati rezultate očevida. Svakako, pitanje se povlači i oko 'piture za njihove potrebe' i načina njenog zbrinjavanja u postrojenjima kao što je hidroelektrana.
Što je s evakuacijskim putevima?
Direktor HE Ivan Miletić prilikom gostovanja na javnoj televiziji kazao je kako odvodni kanal u koji su skočila trojica poginulih djelatnika nije predviđen za evakuaciju, što je zapravo općepoznata činjenica. No, do dana današnjeg nije dat odgovor jesu li stradali djelatnici HEP-a uopće imali na raspolaganju put za evakuaciju.
Istina je kako je teško probijati evakuacijske puteve stotinama metara ispod zemlje, no istina je i kako su oni neophodni u postrojenjima poput hidroelektrana.
„Svaki dobro pomorac zna kako na brodovima postoje evakuacijski putevi, pa čak i u onom najdonjem dijelu broda. Ako postoje tu, onda bi trebali postojati i u postrojenjima kao što su hidroelektrane,“ kazao je jedan iskusni pomorac za Dubrovački dnevnik.
Jesu li unesrećeni djelatnici imali evakuacijski put i je li postojano plan evakuacije, još je jedno od pitanja na koja se čeka odgovor.
Radovi dva dana prije tragedije
Očevidom će se tek utvrditi uzrok požara, a izvidima tijek situacije. Međutim, u javnost već cure informacije o uzrocima požara. Prema neslužbenim informacijama, a kako doznaje Dubrovački dnevnik, jedna od varijanti jest ta kako je požar navodno krenuo od jedne od sporednih kontrolnih ploča. Navodno se dva dana prije no što je došlo do požara, u hidroelektrani postavljao video nadzor. Stoga se postavlja pitanje jesu li radovi izvršeni ispravno i jesu li upravo oni prouzročili navodno zapaljenje kontrolne ploče.
DORH se bacio na posao
Sve navedeno su zapravo neslužbene informacije koje je Dubrovački dnevnik uspio dobiti iz više neslužbenih izvora, s obzirom kako je do onih službenih nemoguće doći budući kako se HEP, bez obzira što se u postrojenju pod njihovom ingerencijom prije nekoliko dana dogodio katastrofalan scenarij, drži svojevrsnog zavjeta šutnje. I bolje upućeni potpuno odbijaju davanje bilo kakvih izjava, a oni koji su pristali dati izjave, odlučili su kako žele ostati anonimni.
DORH u ovom trenutku pokušava utvrditi sve okolnosti ove tragedije, a navodno se popis ljudi koji bi trebali biti ispitani sve više širi. Upravo će oni dati konačan odgovor oko toga što se točno kobnog 10. siječnja dogodilo u HE Dubrovnik.
