Zakonodavci republikanskog, pa i demokratskog tabora, vrše pritisak na predsjednika Clintona da konačnu odluku o izgradnji Nacionalnog obrambenog proturaketnog sustava (NMD) ostavi svome nasljedniku. NMD, poznat i kao projekt "Rat zvijezda", trebao bi koštati više od 60 milijardi dolara, a predstavljao bi zračni Ťštitť od tzv. Ťnevaljalihť država poput Sjeverne Koreje, Irana i Iraka.

Clinton bi, prema zakonodavcima, trebao nastaviti s projektom NMD bez obzira na neuspjeh dva od tri pokusa, koji navode na sumnju da u konačnici sustav neće biti učinkovit. Tako bi, tvrde oni, novi predsjednik koji bi preuzeo Ured 20. siječnja 2001. mogao donijeti konačnu odluku na temelju dodatnih podataka s novih testiranja.

Samom NMD-u su se oštro usprotivile Rusija i Kina; Moskva tvrdi da će projekt potkopati važenje Sporazuma o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1971., a Peking vjeruje da će sustav uzrokovati novu utrku u naoružanju.

Američki dužnosnici vjeruju da će sustav biti gotov 2005., do kojeg roka će, pretpostavlja CIA, većina Ťnevaljalihť država posjedovati raketne sustave dalekog dometa. SAD bi trebale donijeti odluku o izgradnji najkasnije do kraja tekuće godine, što je krajnji rok da se započne sa izgradnjom radarskog sustava na Shemya Island, na Aljasci.

Clinton je izjavio da pri donošenju odluke mora dobro razmisliti o četiri glavna činitelja: težini raketne prijetnje Ťnevaljalihť država, izvedivosti NMD, njegovoj cijeni i učinku na SAD koji bi na koncu proizvela njegova izgradnja. Međutim, analitičari podsjećaju i na peti faktor: opasnost da republikanci optuže demokratsku Bijelu kuću za mlakost i slabost obrane što bi vrlo vjerojatno moglo počiniti štetu predsjedničkoj kampanji potpredsjednika Al Gorea.

Savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger izjavio je da će Clinton donijeti odluku do kraja ljeta, ali da će pri njoj ključan faktor biti posljednji neuspjeh testa.