Ciparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a
Cipru da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u
svojim bankama ako želi dobiti europsku pomoć za spas od bankrota
vrijednu 10 milijuna eura, javile su agencije.
Rasprava, koja je bila odgođena u nedjelju i ponedjeljak,
a još tijekom dana bilo je izgledno i da će se potpuno odustati
od nje, održana je u iznimno napetom ozračju koje vlada u toj
otočnoj državi, a izgledi da prijedlog bude usvojen bili su
minimalni jer su mnoge stranke najavile ili da mu se protive ili
da neće sudjelovati u glasovanju.
Na kraju rasprave u parlamentu u kojem sjedi 56 zastupnika, njih
36 glasovalo je protiv prijedloga, a 19 ih je bilo suzdržanih.
Jedan zastupnik nije bio nazočan glasovanju.
Predsjednik parlamenta Janakis Omiru na početku
zasjedanja pozvao je zastupnike da kažu 'NE
ucjeni'.
"Odgovor može biti samo - 'Ne ucjeni'. Tom se odlukom želi samo
izvršiti racija na bankarska sredstva", dodao je Omiru, član
socijalističke stranke Edek.
"Imam osjećaj da će parlament odbaciti prijedlog", rekao je
novinarima tijekom dana ciparski predsjednik Nikos
Anastasiades. Na pitanje zašto, odgovorio je: "Zato što
osjećaju i misle da je to nepravedno i protivno širim ciparskim
interesima".
Za slučaj da prijedlog ne prođe u parlamentu, EU je najavila da
će blokirati obećanih 10 milijuna pomoći, što bi uzrokovalo
propast tamošnjih banaka i onemogućilo državu da isplaćuje plaće,
mirovine i podmiruje druge obveze.
Zateknuti oštrinom reakcija s Cipra i iz svijeta, ministri
financija eurozone u ponedjeljak su od ciparske vlade zatražili
da od poreza izuzme štedne uloge do 100 tisuća eura, čija je
sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da podigne stopu oporezivanja
za veće račune kako bi namaknula potrebnu svotu.
Cipru je za stabilizaciju financija potrebno oko 17 milijardi
eura, a europski prijedlog prvi put u povijesti zadire u
neotuđivo pravo privatnog vlasništva i zahtijeva od Cipra da
porezom na štednju osigura još 5,8 milijardi eura.
No Anastasiades je odbio taj zahtjev, napominjući da bi povećanje
poreza na veće uloge ugrozilo ugled i poslovanje ciparskih
banaka, a time i gospodarstvo u cjelini. Modificirani prijedlog
vlade zato predviđa da se od poreza izuzmu ulozi do 20 tisuća
eura, da se stopom od 6,75 posto oporezuju ulozi od 20 do 100
tisuća eura, a s 9,9 posto veći od 100 tisuća, iako se na taj
način ne bi mogla prikupiti potrebna sredstva.
Cipar, Banke, Štednja, Porez
"Ako ne možemo jamčiti da ćemo prikupiti više od 5,5 milijardi,
to će se smatrati kršenjem dogovora i vjerojatno neće biti
prihvaćeno", ocijenio je guverner ciparske narodne banke
Panikos Demetriades.
Nije jasno kako ciparska vlada namjerava popuniti prazninu koja
će nastati, ali francuski ministar financija Pierre
Moscovici već je rekao da eurozona ne može Cipru
posuditi više od 10 milijardi eura, jer bi taj dug postao
neodrživ.
"S više od 10 milijardi eura dolazimo do neodržive razine duga",
rekao je Moscovici novinarima u Parizu.
U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda
ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak
nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u
utorak, a tako će biti i u srijedu te su obustavljene i sve
internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je
trgovanje u utorak i srijedu.
Anastasiades je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s njemačkom
kancelarkom Angelom Merkel zatražio povećanje
pomoći EU, a novi razgovor istih sugovornika najavljen je i za
danas. U srijedu će se u Moskvu uputiti ciparski ministar
financija Mihalis Saris kako bi pokušao
dogovoriti produženje roka i ublažavanje uvjeta za otplatu 2,5
milijardi eura vrijednog kredita koji je Rusija Cipru odobrila
2011.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak
je prijedlog uvođenja poreza na štedne uloge građana nazvao
'nepoštenim, neprofesionalnim i opasnim', između ostalog i
zato što na Cipru mnogi bogati Rusi drže svoj novac. Po raznim
procjenama, ruskog je novca na Cipru između 15 i 30 milijardi
eura, što znači da bi ruski vlasnici bankovnih računa novim
porezom mogli izgubiti do tri milijarde eura.
Cipar, Banke, Štednja, Porez
Presedan zadiranja u 'svetost osobne imovine' kao jedan od
postulata zapadne demokracije, nije samo zgranuo Ciprane, nego i
stanovnike drugih zemalja EU koji se pitaju može li takav
scenarij odjednom pogoditi i njih.
Bruxelles svim snagama nastoji prenijeti poruku da je Cipar
jedinstven slučaj, jer je to jedina zemlja u kojoj vrijednost
bankarskog sektora daleko premašuje vrijednost domaćeg
gospodarstva i zasad nisu vidljivi znaci panike i masovnog
povlačenja štednih uloga drugdje u Europi. Građane smiruju i
političari pa je nizozemski ministar financija Jeroen
Dijsselbloem ustvrdio da nema potrebe određivati sličan
namet u drugim zemljama eurozone.
"Procjenjujemo da je opasnost od širenja kratkoročno ograničena.
Nije baš vjerojatno da bi ovo bio model za druge zemlje članice
Europske unije", rekao je u Frankfurtu izvršni direktor Deutsche
Bank Anshu Jain.
