Kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj na dan prođe pola milijuna kupaca. Njih 30 posto robu plati gotovinom, a većina ih ne traži 'kusur' u najsitnijim lipama. Pa, ako se napravi jednostavna računica, ispada da trgovci na račun cijena koje završavaju s 99 ili 98 lipa - na godinu zarade od milijun do dva milijuna kuna.
No, cijene koje završavaju s 99 ili 98 lipa postaju prošlost. Naime, EU parlament zahtijeva od Europske komisije da se nađe model kako bi se zaštitilo potrošače.
"Za pojedinca je to relativno mali novac, ali opet na neki način je to prevara. Jer, često i u trgovinama vam kažu - joooj, nemam sitno da vam vratim i svatko će odmahnuti rukom i reći - pa neću sad praviti problem radi te dvije lipe", kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
"U Njemačkoj su radili jednu humanitarnu, da tako kažem akciju. Građanima su preporučili da taj sitniš ostave u humanitarne svrhe, nakon čega je svakog mjeseca ostajalo oko 25 tisuća eura i oni su od toga gradili vrtiće i radili slične projekte koji su socijalno izuzetno vrijedni", rekla je Borzan.
Potreba za zaokruživanjem cijena proizlazi i zbog velikog troška kovanja najsitnijih kovanica.
