ZAGREB - Bivši zadarski župan Ivo Grbić izjavio je u utorak u nastavku suđenja u slučaju "veliki maestro" da nije imao nikakve veze s projektom izgradnje turističkog naselja na zemljištu bivše ciglane u Ninu i USKOK-ovim pouzdanikom Joškom Kuzmanićem koji se u dopisima Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) pozivao na njega.
Grbić kaže da Kuzmanića poznaje još od 80-ih, ali da ga nije viđao sve do sredine 2006., kada su se susreli u Puli. Kuzmanić mu je tada rekao da se bavi savjetničkim uslugama te da će mu se uskoro javiti. U rujnu te godine došao je kod njega s nepoznatim muškarcem, kojeg je predstavio kao predstavnika ruskih investitora, i raspitivao se za prostor bivše ninske ciglane.
Svjedok tvrdi da je Kuzmanića tada upozorio da je to zemljište u portfelju HFP-a te da bi se trebao sastati s ninskim gradonačelnikom Emilom Ćurkom s kojim mu je za desetak dana i ugovorio sastanak.
Na tom sastanku se, kaže, kratko zadržao, pa mu nije poznato o čemu se pričalo, no zna da je tamo bio isti nepoznati muškarac te da je Ćurko upozorio Kuzmanića da bivši vlasnici zemljišta ciglane traže povrat imovine.
Grbić je kazao kako mu nisu bile poznate nikakve pojedinosti o projektu izgradnje apartmana na tom zemljištu, pa ni vrijednost projekta, niti mu ih je Kuzmanić prezentirao. Tvrdi da mu USKOK-ov pouzdanik nije slao nikakve službene dopise, emailove, niti je s njim potpisao pismo razumijevanja.
Opovrgnuo je da se zbog ciglane obraćao Vladi i da je Kuzmaniću dao ovlast za to, kao što je USKOK-ov pouzdanik naveo u jednom od dopisa HFP-u. Negirao je i Kuzmanićevu tvrdnju iz drugog dopisa da su se sastali u listopadu 2006.
"S Kuzmanićem sam se sastao samo dva puta i to u rujnu te godine", kategoričan je bio bivši zadarski župan, opovrgnuvši i tvrdnju Kuzmanića da je Zadarska županija prihvatila sudjelovanje u projektu Vila Nin.
Na upit odvjetnika Branka Šerića, branitelja prvooptuženog bivšeg potpredsjednika HFP-a Josipa Matanovića, kako tumači laži koje je Kuzmanić iznio u dopisima Fondu, svjedok je kazao kako je, pozivajući se na njega, vjerojatno tražio podršku za projekt jer "nije isto kada se pozovete na župana ili na nekog načelnika".
Šefica Sektora za imovinsko-pravne poslove Marija Barbarić posvjedočila je da je bivši predsjednik Fonda Grga Ivezić odbio potpisati predmet vezan uz procjenu zemljišta koje je Badel trebao naknadno uključiti u temeljni kapital jer su bile navedene tri različite vrijednosti tog zemljišta.
O ciglani Nin svjedokinja tvrdi da ne zna ništa, a za privatizaciju zemljišta na području Facinka kazala je da zna da je bilo pet ponuda te da je izabran grad Poreč, iako nije dao najbolju ponudu. Poznato joj je i da je Vlada to zemljište nakon poništenog javnog natječaja poklonila Poreču.
