"Pozivamo sve političke strukture da na tragu izjave predsjednika vlade Republike Hrvatske podrže uključenje države u ovaj postupak u dijelu opovrgavanja udruženog zločinačkog pothvata i međunarodnog sukoba i to sa svim legalnim sredstvima, te da se obranama okrivljenih olakša pristup arhivima i novim dokazima, ako će to biti potrebno", navodi se u Izjavi koju su predstavili predsjednik i član Komisije Iustitia et pax sisački biskup mons. Vlado Košić i Gordan Črpić.
Komisija poziva na solidarnost hrvatski narod i političke vođe u Hrvatskoj kako ishitrenim, paušalnim ili subjektivnim izjavama ne bi stvorili krivu sliku o ulozi hrvatskoga političkog vodstva iz vremena rata u BiH te tim utjecali na konačnu presudu u dijelu koji se odnosi na ujedinjeni zločinački pothvat, te da u pojedinačnim kaznenim djelima koja se Hrvatima iz BiH-a stavljaju na teret sudu - bez neizravnog utjecaja - omoguće da donese pravednu presudu.
Komisija smatra kako izjave poput "Hrvatska je u BiH-u imala ambivalentnu politiku" ili "Hrvatska je bila agresor u BiH" ne odgovaraju stvarnom smjeru hrvatske državne politike iz toga vremena. "Uz to, agresija nije dio optužnice protiv Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Brune Stojića, Valentina Čorića i Berislava Pušića, niti ICTY ima mandat za sporove među državama pa ni za kazneno djelo agresije", stoji u Izjavi.
Komisija HBK poziva i bošnjačke političke vođe i stranke na razboritost, jer kratkotrajni trijumfalizam, kako navodi, može donijeti tek kratkotrajnu dobit dijelu političkih snaga u BiH, ali dugoročno neće moći sakriti povijesne činjenice prema kojima je predsjednik Franjo Tuđman pozvao Hrvate u BiH da na referendumu glasuju za neovisnu BiH kao za svoju državu, HVO prvi bio uključen u obranu BiH, a Hrvatska cijelo vrijeme Armiju BiH opskrbljivala oružjem za vrijeme embarga te zbrinula na desetke tisuća izbjeglica iz BiH.
Komisija duboko žali što se hrvatsko-bošnjački sukob ikad dogodio. "Vodstva dviju vojska koje su svoju zajedničku domovinu - BiH zajednički branile od velikosrpske agresije u tom času očito nisu dobro razumjele tendencije međunarodnoga okruženja i stranih diplomacija koje su upravljale ratom u BiH", ističe se i dodaje kako tomu unatoč, za povijest ostaje činjenica da su te dvije vojske u Washingtonu ponovno sklopile savez kako bi se nakon operacije "Oluja" provela zajednička akcija oslobađanja zapadne Bosne, izazvao slom snaga generala Ratka Mladića, a Bihać poslije Srebrenice spasio od novog genocida.
Uz poziv na jedinstvo Hrvata u BiH, poručuje se da samo jedinstvo, a ne dosadašnja podijeljenost Hrvatima u BiH može osigurati sva prava koja im kao konstitutivnom narodu jamči tzv. Dejtonski ustav.
S obzirom na to da Haški sud svojom "politikom optuživanja" nije kaznio zločine nad Hrvatima u BiH, Komisija, uz iskreno žaljenje za svakom bošnjačkom žrtvom stradalom u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, poziva tijela kaznenog progona u BiH da istraže i kazne počinitelje zločina nad Hrvatima tijekom rata. "U napadima bošnjačke vojske na Hrvate, na malom području ubijeno je 1150 Hrvata, od kojih više od stotinu djece", podsjeća se i dodaje kako je procesuiranje počinitelja tih zločina nužnost zbog održanja trajnog mira i prosperitetne budućnosti triju konstitutivnih naroda u cjelovitoj BiH.
Komisija je nemalo iznenađena oslobađajućom nepravomoćnom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, osobito s činjenicom da niti jedan visoki politički dužnosnik tadašnje Srbije, vrh JNA i vrh KOS-a ovim nisu proglašeni dijelom ujedinjenog zločinačkog pothvata za zločine planirane i počinjene u BiH i Hrvatskoj. "Ne možemo se oteti dojmu da je riječ o cjelovitoj amnestiji Srbije odnosno njezina vojnog, obavještajnog i političkog vodstva za rat u bivšoj Jugoslaviji", navodi se, uz ostalo, u Izjavi i ocjenjuje kako Haški sud time govori da je vođen kriterijima politike, a ne prava.
Komisija smatra kako Sud time nije ispunio svoju funkciju jer kod napadnutih i žrtava izaziva frustraciju, a onima koji su izvršili agresiju ne daje priliku za suočavanje s istinom i vlastitom katarzom. "Nakon ovih presuda neizbježno je pitanje: Kako to da je Herceg-Bosna, koja je formirana radi obrane a više ne postoji, proglašena zločinačkim pothvatom upravljanim iz Zagreba, a Republika Srpska nastala na genocidu i etničkom čišćenju dobila legitimitet državnosti, i to suprotno svim načelima međunarodnog i humanitarnog prava", pita Iustitia et pax i tvrdi kako takve presude neće krvavi raspad bivše Jugoslavije tako skoro na primjeren način smjestiti u prošlost i u povijest.
Zato Komisija, imajući u vidu "nedosljednost Haškog suda" poziva Hrvatsku da nikako ne odustane od optužbe za genocid, što je, kako ističe, nužno zbog mira na ovim prostorima pa u protivnom možemo očekivati nove ratove jer sve upućuje na to da se zločini isplate. Ako međunarodna zajednica nije spremna kroz ad hoc Sud u Hagu postaviti trajnije temelje mira na ovim prostorima, kako se to dade nazrijeti iz pojedinih optužnica i presuda, onda tu odgovornost na sebe mora preuzeti Hrvatska, ako ni zbog čega drugoga, a onda zbog pijeteta prema žrtvama i sprečavanja ponavljanja djela, stoji u Izjavi.
