1. Alat
Važan trenutak u evoluciji ljudske vrste dogodio se vjerojatno baš onako kako je prikazan u filmu 2001.: Odiseja u svemiru. Postoje dokazi kako je prije 2,6 milijuna godina u onome što je danas Etiopija, jedno od najnesretnijih mjesta na Zemlji, korišten kameni alat. Vrsta hominida koja ga je koristila nije po ničemu bila impresivna, ali dobila je tu iskru inteligencije koja joj je omogućila preživljavanje. Danas nam je inteligencija toliko nazadovala da više ne znamo koristiti nikakav alat. Osim tipkovnice i žlice kojom prinosimo ustima hranu.
2. Jezik
Znanstvenici uglavnom smatraju da se jezik, s onim što danas smatramo jezikom razvio u nekoj bazičnoj formi razvitkom homo sapiensa prije kojih 100.000 godina. Vrste prije toga su se uglavnom sporazumijevale rukama, nogama, stenjanjem i mumljanjem. Homo sapiensi su odmah počeli slagati glasove iz kojih su nastale različite riječi za različita bića, stvari i pojave kako bi komunicirali jedni s drugima. Smatra se, također, kako je riječ o kontinuiranom procesu koji mora da još traje, jer se čini kako ljudi i dalje nisu u stanju razumjeti jedni druge čak i ako govore istim jezikom.
3. Pivo
Pretpostavlja se da je prvo pivo proizvedeno već s prvom berbom uzgojenih žitarica negdje 10.000 godina pr.n.e. i toga, po svemu sudeći, čini najstarijim alkoholnim pićem poznato čovjeku. Dvanaest tisućljeća nakon toga čovječanstvo se još i dalje bori s mamurlukom kao najvećom pošasti od koje u svakom trenutku sigurno boluje trećina čovječanstva. (U trenutku kada i vas uhvati mamurluk, sigurni ste da je cijeli svijet mamuran.) Ajmo se svi nadati kako će medicina jednog dana riješiti i taj problem da bismo konačno mogli uživati u pivu na pravilan način.
4. Pismo
Najstariji pisani dokument, više zapravo objekt, je, kako se smatra, vapnenačka ploča ispisana klinastim pismom pronađena u onome što je nekada bio sumeranski grad Kish na području današnjeg Iraka, a potječe iz 4. tisućljeća pr.n.e. Postoje tragovi nađeni na području Sinaja iz početka 2. tisućljeća pr.n.e. i oni se općenito smatraju početkom alfabeta. Četiri tisuće godina kasnije to je omogućilo svakome da može na zidu sprejem napisati «Mamiću odlazi» ili da pročita i nauči tekstove pjesama Lady Gage.
5. Svijeća
Prije nje je, naravno, morala doći vatra. Prvi fosilni ostaci vatre datiraju prije nekih 470 milijuna godina, tako da znamo da je vatra tu već dugo. Homo erectus, predak današnjeg čovjeka je uspio kontrolirati vatru prije 400.000 godina bez da mu osmudi previše dlake. Kinezi su prve svijeće radili 200 godina pr.n.e. od kitove masti, a na Zapadu, gdje su se koristile uljane lampe, su se pojavile u 5. stoljeću i možemo reći da tek od onda koliko-toliko kontroliramo vatru. Danas svijeću koristimo uglavnom zbog atmosfere, ali u slučaju magnetnih oluja koje će uništiti opskrbu strujom na Zemlji dobit će mjesto u civilizaciji kakvo zaslužuju!
6. Magnetno polje
Poznavanje magnetizma se pripisuje već svim ranim civilizacijama i to onima u Americi i u Aziji (Europa nema ranih civilizacija o kojima bismo znali govoriti). Neki su kasnije skužili i kompas. Tek je jedan francuski znanstvenik u 13. stoljeću opisao magnetno polje, a Albert Einstein je dokazao kako su električno i magnetno polje jedno te isto, samo gledano iz druge perspektive. Danas govorimo o kvantnoj elektrodinamici, odnosno načinu na koji, recimo, svjetlost utječe na materiju kako je to počeo objašnjavati Richard Feynman. Ukratko, niste ništa nestalnije vidjeli od materije i morate se pitati što je ono što je uopće drži na okupu.
7. DNK
Najvažnije otkriće u povijesti zapadne znanosti. Nukleinska kiselina u kojoj se nalaze genetske informacije svih živih bića s izuzetkom virusa koji to imaju u RNK, a njih ne volimo jer od njih dobijemo gripu. Otkriće je počelo još sredinom 19. stoljeća kada je jedan švicarski liječnik uperio svoj mikroskop u nakupinu gnoja na kirurškom zavoju. Danas radimo na mapiranju ljudskog genoma, a isto očekujemo za sva živa bića. Daljnji napredak u znanosti će nam omogućiti da poližemo vlastita jaja.
8. Laser
Einstein ga je predvidio u jednom svom radu iz 1917. godine, ali izumljen je tek 1960. No, u tom su trenutku šaljivo nazvane rješenjem koje traži problem. U međuvremenu se laseri koriste na tisuće načina, čak i u svakodnevnom životu za čitanje bar kodova, CD-ova, DVD-ova u laserskim printerima. Koriste se u medicini za operacije, u vojsci za navođenje projektila, u forenzici za čitanje otisaka prstiju, u industriji za rezanje materijala, za mjerenje udaljenosti i tako dalje. Zabrinjavajuće je što američka vojska sigurno radi na razvoju laserskog oružja. Pravog, za uništavanje neprijateljske sile i tehnike.
9. Mobilni telefon
Činio se isprva kao zgodna stvarčica, nešto što će pomoći poslovnim ljudima da ih se može dobiti kada nisu u uredu. Istog je trenutka postao moderan i željeli su ga imati svi. Naravno, svi su ga nakon toga i imali, a onda smo dobili smartphoneove. Za koju godinu možemo očekivati da će obavljati posao umjesto takozvanih poslovnih ljudi.
10. Internet
Ono što je desetljećima bilo rezervirano za akademski svijet i vojsku postalo je javna stvar kada ga je takvim učinio početkom devedesetih jedan znanstvenik s CERN-a i stvorio World Wide Web. No, danas tek dvije milijarde ljudi koristi internet, od toga nešto više od 600 milijuna u najmnogoljudinijim i ekonomski najbrže rastućim zemljama u razvoju – Kini, Indiji, Rusiji, Brazilu i Indoneziji. Kada njihovih skoro tri milijardi ljudi počne koristiti internet kako treba, prije toga dobije struju, naravno, i nauči što treba napraviti kada se sruše Windowsi (ugasi računalo, upali računalo), možemo samo zamišljati koje ćemo strane jezike morati učiti kako bismo skinuli nešto s Rapidsharea.
