Neke vrste povrća polako nestaju, a to narušava zdravlje: Moramo ih jesti prije nego bude kasno

Većina nas ne jede ni približno dovoljno povrća, a zbog toga trpimo zdravstvene posljedice. Osim toga, uzgajamo sve manje vrsta povrća, čime dodatno smanjujemo raznolikost svoje prehrane.

Novo izvješće, koje je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences objavio međunarodni tim stručnjaka za prehranu, poljoprivredu i botaniku, sugerira da bi prihvaćanje bioraznolikosti povrća moglo biti ključno za poboljšanje našeg zdravlja, kao i zdravlja našeg planeta.

Poljoprivredni stručnjak Maarten van Zonneveld, koji je vodio istraživanje dok je radio u Svjetskom centru za povrće (World Vegetable Center), ističe da postojeći pristupi poljoprivredi nisu dovoljni za rješavanje svjetskih problema s prehranom.

ZDRAV DORUČAK /

Tesla je često jeo ovo povrće: Vjerovao je da mu zbog njega mozak funkcionira besprijekorno

"Rješenje nije samo uzgajati više povrća, već i uzgajati više vrsta povrća. Velik dio bioraznolikosti povrća koja nam je potrebna još uvijek postoji u tradicionalnim sortama i njihovim divljim srodnicima. Hitno je potrebno pravilno ih očuvati kako bismo ih mogli mudro iskoristiti za diversifikaciju prehrane u uvjetima klimatskih promjena", kaže on.

Studija ukazuje na to da zanemarujemo mnoge vrste povrća bogate mineralima i vitaminima, koje bi, ovisno o tome gdje živite, mogle biti i prikladnije za lokalne uvjete uzgoja, piše Science Alert.

Konzumira se oko 40 posto manje povrća

Diljem svijeta većina ljudi konzumira oko 40 posto manje povrća nego što se preporučuje za zdravu prehranu. To je zabrinjavajuće jer se niska potrošnja povrća ubraja među pet glavnih prehrambenih čimbenika rizika koji pridonose globalnom teretu bolesti.

Povrće je često prva namirnica koja se izbacuje s popisa za kupnju kada nedostaje novca. Poljoprivrednici ga pak često smatraju većim gospodarskim rizikom od drugih kultura zbog njegove kvarljivosti i kratkog roka trajanja. Prije nego što je poljoprivreda postala industrijalizirana, uzgajala se mnogo veća raznolikost biljaka za prehranu.

Primjerice, postoji više od 4000 različitih sorti krumpira, no u Sjedinjenim Američkim Državama u širokoj se upotrebi nalazi samo njih pet do osam. Od umjetne selekcije i monokultura za masovnu proizvodnju pa sve do genetske modifikacije, industrijalizacije poljoprivrede, kao i opskrbnih lanaca putem kojih se ti proizvodi distribuiraju, doveli su do smanjenja raznolikosti povrća koje dospijeva na naše stolove.

Prema procjeni Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), 24 posto divljih srodnika povrća, promatranih na razini vrsta, izloženo je riziku od izumiranja. Gubitkom genetske raznolikosti povrća gubimo i njegove hranjive tvari te sposobnost prilagodbe usjeva promjenjivim klimatskim uvjetima.

Povrće koje je zanemareno, a vrlo je zdravo

"Nekoliko vrsta, poput salate, luka i rajčice, postalo je globalnim usjevima i sastavnim dijelom prehrane diljem svijeta. Mnoge druge vrste, poput biljke Cleome gynandra (Spider plant), aibike (slippery cabbage) i gorke dinje (karela), koje su obično bogatije mikronutrijentima te bolje prilagođene zahtjevnim uvjetima okoliša s ograničenim resursima, dostupne su samo na regionalnoj razini te su vrlo često zanemarene u politikama i strategijama proizvodnje hrane velikih razmjera", navodi van Zonneveld i njegov tim.

Spider plant (Cleome gynandra) lisnato je povrće tamnozelene boje koje se uzgaja u Africi. Odlikuje se otpornošću na klimatske promjene, a bogato je važnim hranjivim tvarima.

"Trenutačno se u genskim bankama čuva tek nekoliko lokalnih sorti, a u zbirkama postoje brojne praznine, što ograničava oplemenjivanje i razvoj poboljšanih sorti za proizvodnju u većim razmjerima", opominju van Zonneveld i njegov tim.

Aibike je jedno od najpopularnijih tamnozelenih lisnatih vrsta povrća na području Pacifika, koje bi, prema riječima istraživača, moglo znatno poboljšati prehranu, posebice žena i djece. Gorka dinja još je jedna vrsta povrća otporna na klimatske promjene, popularna je u Aziji i na Karibima. Ima brojne divlje srodnike za koje istraživači vjeruju da bi mogli unaprijediti uzgoj u tim tropskim krajevima.

Tu je i dobro poznata bundeva, koja podnosi sušu i vrućinu te daje plodove bogate beta-karotenom. Unatoč njenoj komercijalnoj važnosti, istraživači navode da su "njeni genetski resursi i dalje nedovoljno iskorišteni i slabo očuvani".

Kako više vrsta povrća unijeti u prehranu?

Istraživači smatraju da bi te četiri vrste povrća mogle poslužiti kao izvrsna polazišta za regionalnu diversifikaciju usjeva, no postoji i mnoštvo drugih. Moramo ih početi uzgajati i jesti prije nego što nestanu.

TAJNA DUGOVJEČNOSTI /

Na ovim lokacijama ljudi žive 100 godina: Nije stvar samo u namirnicama, ključ je u pripremi

"Trenutačni gubitak bioraznolikosti kod ovih i više od 1480 drugih vrsta povrća događa se u trenutku kada je globalnim prehrambenim sustavima hitno potrebna diversifikacija. Usklađivanje djelovanja u okviru globalne inicijative osiguralo bi da se lokalni i regionalni napori pretoče u poboljšanja prehrane, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini", zaključuje tim.

Kad je riječ o nama samima, postoji nekoliko načina na koje možemo unijeti više raznolikosti u svoju prehranu. Ako ste strastveni vrtlar, potražite autohtone i tradicionalne sorte povrća za uzgoj u svom vrtu.

Prikupljanje sjemenki vlastitog povrća za ponovnu sadnju iduće godine još je jedan odličan način za očuvanje te bioraznolikosti, a možda čak i dobijete vlastite jedinstvene sorte. Kupnja namirnica na tržnicama i kod neovisnih trgovaca također je sjajan način da pronađete širi izbor povrća (i voća) kojim ćete obogatiti svoju prehranu. Tko zna, možda čak otkrijete i novu omiljenu namirnicu!

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

PAMETNA KUPNJA /

Nije lako kako se čini: Odaberite najbolje od 28 najpopularnijih vrsta voća i povrća