Na području Parka prirode Vransko jezero već sada dolazi do prodora slane vode uz izuzetan utjecaj na živi svijet, a vidjet ćete kako će se to itekako odraziti na živi svijet u područjima ušća rijeka i jezera koja su blizu mora i na maloj nadmorskoj visini, poput ušća i dolina Neretve, Cetine, Krke i Zrmanje - kaže prof. dr. Ivica Vilibić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Štete koje koje će uslijediti za morske vrste, nesagledive su.
Nastavi li se ovakav scenarij, do 2100. godine more će “narasti” za više od 90 centimetara, a naša će se obala potopiti puno prije nego što smo očekivali te uništiti brojne morske vrste, tvrdi dr. Vilibić.
Takvi su rezultati i zadnjeg istraživanja NASA-e, čiji sateliti pokazuju da su razine mora u prosjeku više za 7,6 centimetara u usporedbi s 1992., a do 2100. godine moglo bi narasti i za više od 90 centimetara.
"U slučaju da se dogodi takav rast razine mora doći će do poplavljivanja obalnih područja i gradova u kraćem vremenskom roku nego što su prvobitne prognoze najavljivale. Procjena je da bi se s ovakvom stopom porasta razine mora do 2050. godine šteta prouzročena poplavljivanjem obalnih područja u svijetu popela na milijardu američkih dolara svake godine", kaže dr. Vilibić.
Prodor vrsta iz Crvenog mora
Porast temperature i saliniteta Jadrana će omogućiti doseljavanje novih vrsta koje obitavaju u toplim morima, primjerice iz Crvenog mora, kroz Sueski kanal. Dogodit će se da će autohtone vrste nestajati, a naročito one koje se nisu sposobne prilagoditi novonastalim uvjetima u moru, poput škampa u Jabučkoj kotlini.
Možda se nekome ne čini da su stupanj, dva ili tri puno, no kada se usporede podaci od prije nekoliko godina, više je nego jasno kako se more zagrijava više od očekivanoga.
Kupanje i u listopadu
Potvrđuje to i 40-godišnji Kristijan Jaram s otoka Krapnja nadomak Šibenika koji se posvetio ronjenju i lovu spužvi, no njih, kako kaže, nema kao prije jer su se granice termičkih amplituda bitno pomaknule: "Ranije je već na nekih 12 do 15 metara znala biti jacera, ladnoća, a sada ta ladnoća dolazi tek na 25 do 30 metara. Ima dva lita da se to događa, ali ove godine osobito vidin tu razliku. I to znači samo jedno, imamo direktne posljedice globalnog zatopljenja", iz prve ruke svjedoči Jaram koji najbolje poznaje krapanjsko podmorje, prenosi Slobodna Dalmacija.
Slobodna Dalmacija/Danas.hr