MOĆNA MOLEKULA

U NEČEMU SMO JAKO SLIČNI MIŠEVIMA: U mozgu imamo ‘društveni prekidač’ koji nam pomaže sprijateljiti se

Molekula u mozgu može nam reći hoćemo li će biti prijateljski raspoloženi prema novim ljudima ili ćemo izbjegavati strance.

Jeste li se ikada zapitali zašto su neki ljudi uvijek uzbuđeni upoznavati nove prijatelje, dok drugi izbjegavaju društvene interakcije poput kuge?

Znanstvenici su možda počeli otkrivati kemijske procese koji su odgovorni za to kako ćemo s ponašati u društvu ljudi koje ne poznajemo.

Istraživači iz izraelskog Instituta Weizmann i njemačkog instituta Max Planck nedavno su otkrili molekulu u mišjem mozgu koja regulira stres.

Ova molekula djeluje kao “socijalni prekidač”, koji govori miševima da se drže svojih prijatelja ili da krenu upoznati nove miševe, zaključili su znanstvenici u nedavnom objavljenom istraživanju u časopisu Nature Neuroscience.

UOPĆE NISTE TAKO POPULARNI: Što mislite, koliko prijatelja imate? Odmah to podijelite s 2

Društveni labirint za miševe

Metoda kojom su došli do tog zaključka je zapravo zgodna. Znanstvenici su stvorili “društveni labirint”, gdje su miševi mogli izabrati hoće li komunicirati s drugim miševima iza mrežice.

Istraživači su otkrili da su miševi s višim razinama molekule pod nazivom urokortin-3 u njihovim mozgovima skloniji interakciji s više stranaca. Kada su znanstvenici blokirali molekulu, miševi su se čvrsto držali isključivo svojih “prijatelja”.

Znanstvenici su također stavili hrpu miševa u skupinu te su ih nekoliko dana pratili s kamerama. Zatim su snimke ubacili u računalo i pomoću algoritma precizno utvrdili što su miševi radili.

BUDI DOBAR PRIJATELJ: Neke stvari dragim osobama nije dobro govoriti

Ista priča: Miševi s više urokortina-3 stvaraju više prijatelja.

Ako to vrijedi za miševe, vrijedi li onda i za ljude?

Možda zbog niske razine urokortina-3 cijelu večer namrgođeni sjedite u kutu gnječeći piće i tamaneći grickalice dok se svi drugi oko vas dobro zabavljaju?

Naravno, ljudi i miševi nisu identični. Ljudi, na primjer, nemaju tako smiješne brkove ili rep. No, ljudski i mišji mozaak imaju istu vrstu sustava za reguliranje stresa, tako da znanstvenici misle da i ljudi možda imaju slični društveni prekidač.

Kad se nešto dogodi s ovim prekidačem, i miševi i ljudi mogu imati poteškoća u raznim društvenim situacijama. Znanstvenici vjeruju da bi ovo moglo objasniti aspekte nekih psihičkih poremećaja kao što su društvena tjeskoba, autizam i shizofrenija.

Naravno, socijalni stres utječe na baš svakoga.

UČINKOVITIJE OD MORFIJA: Pravi prijatelji pomažu da lakše podnosite bolove

anigif_optimized-14686-1439286984-1

Određena razina stresa uvijek je prisutna

“Većina socijalnih kontakata uključuje određenu razinu društvenog stresa ili tjeskobe, čak i kada smo u interakciji s ljudima koje dobro znamo. Na primjer, za vrijeme rođendanskog obroka sa širom obitelji”, objasnio je dr. Yair Shemesh, jedan od istraživača.

“U stvari, s evolucijske točke gledišta, umjerena razina društvene strepnje je neophodna za sigurni i uspješni društveni angažman”, naglašava.

Iako djeluje malo čudno da bismo se zbog jedne obične molekule mogli osjećati neugodno oko nepoznatih ljudi, ali ponekad treba biti oprezan prema strancima.

POSAO, SEKS, PRIJATELJI ILI OBITELJ: Freudov brzi test će pokazati što vam je važnije

“U prirodi miševi žive u skupinama, a društveni izazovi s kojima se suočavaju u skupini razlikuju se od njihovog odnosa s uljezima”, objasnio je dr. Oren Forkosh, drugi istraživač iz studije.

“Stoga ima smisla za mehanizam mozga da proizvodi različite vrste socijalnog suočavanja u ove dvije situacije. Kod ljudi taj bi mehanizam mogao biti uključen kad god razmatramo odlazak od naših roditelja, razvod, promjenu radnog mjesta ili mjesta stanovanja”, kaže.

I to je to. Ako živite u stanu od kojeg ste bolesni jer se bojite novih cimera, budite uvjereni da su naši preci su vjerojatno zaglavili u istom čamcu još od prije nego su postojali ljudi.

I sljedeći put kad vidite miša i pošizite, znajte da se i on vjerojatno osjeća isto u vezi s vama.

MOŽETE LI SE ZARAZITI DEPRESIJOM? Raspoloženja se šire među prijateljima poput bolesti

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr