U slijedećih šest mjeseci najviše će biti pogođena područja Kariba, te Srednje i Južne Amerike, dok se jedan od najgorih udara očekuje u Africi, gdje se očekuje da će se vrhunac nestašice hrane dogoditi u veljači.
El Nino, periodični vremenski fenomen koji ima običaj dizati svjetske temperature i općenito remetiti uobičajene vremenske prilike, pomogao je da 2015. postane najtoplija godina u svijetu.
Manje padalina
"Po nekim mjerenjima, ovo je već bio najjači ikad zabilježen El Nino. Ovisi kako ga točno mjerite", izjavio je dr. Nick Klingaman sa Sveučilišta u Readingu. "U puno tropskih zemalja svjedočimo velikom smanjenju padalina, i do 20 - 30%. Indonezija je prošla kroz gadnu sušu, indijski monsun bio je oko 15% ispod normale, a prognoziraju se i smanjeni monsuni za Brazil i Australiju."
Kako se suše i poplave nastavljaju, njihov potencijalni utjecaj brine humanitarne organizacije. Oko 31 milijun ljudi širom Afrike živi pod rizikom od poplava, što je znakovit porast u odnosu na prijašnje godine. A oko trećine tih ljudi živi u Etiopiji, gdje se pretpostavlja kako će 10.2 milijuna ljudi trebati humanitarnu pomoć 2016. godine.
Što je El Nino?
El Nino je prirodni fenomen koji se događa kada se tople vode središnjeg Tihog oceana prošire istočno prema Amerikama. Prvi su ga prepoznali ribari uz obale Južne Amerike u 17. stoljeću, kada bi primjetili dolazak neuobičajeno tople vode u Tihi ocean. El Nino znači dječačić, ili dijete Isus.
Fenomen se inače događa svakih dvije do sedam godina, a obično doseže svoj vrhunac krajem kalendarske godine, iako se njegovi učinci često protežu do kasnog proljeća, a mogu trajati i do 12 mjeseci.
Trenutačna El Nino epizoda najjača je od 1998. i očekuje se kako će biti među tri najjače ikada zabilježene. WMO tvrdi kako će tijekom udarna tri mjeseca temperatura vode u tropskom dijelu Tihog oceana skočiti za 2°C iznad normalne.
Milijuni pogođenih
Humanitarne su agencije zabrinute kako bi El Nino mogao dodatno pogoršati situaciju među izbjeglicama u ratnim zonama poput Sirije, Južnog Sudana i Jemena.
Suša i nepredvidive padaline već su utjacali na dva milijuna ljudi u Guatemali, Hondurasu, El Salvadoru i Nikaragvi. U siječnju se očekuju dodatne poplave u Srednjoj Americi.
"Milijuni ljudi na mjestima poput Etiopije, Haitija i Papue Nove Gvineje već osjećaju učinke suše i propale žetve", kaže Jane Cocking iz humanitarne organizacije Oxfarm. "Trebamo hitno poslati pomoć u ta područja kako bi ljudi imali dovoljno hrane i vode. Ne možemo dopustiti razvoj velikih humanitarnih katastrofa. Ako svijet bude čekao na dodatan razvoj kriza u južnoj Africi i Latinskoj Americi, nećemo biti u stanju nositi se s time", dodala je Cocking.
Dok će brojne zemlje u razvoju direktno osjetiti utjecaj El Nina, u razvijenom će se svijetu to očitovarti u vidu cijena hrane.
http://net.hr/danas/svijet/alarm-britanskih-meteorologa-pred-nama-su-dvije-najvrelije-godine-na-zemlji-ikad/
"Trebati će neko vrijeme dok učinak El Nina ne prođe kroz društvene i gospodarske sustave", kaže dr. Klingman. "Povijesno gledano, cijene hrane su rasle 5-10% za osnovne prehrambene namirnice. Urodi poput kave, riže, kakaa i šećera obično su posebno pogođeni."
El Nino će se najvjerojatnoje povući u proljeće, ali možda niti to ne bude dobra vijest. Naime, El Nine česti slijedi La Nina, koja ima suprotan ali podjednako štetan učinak. Znanstvenici kažu kako se tijekom El Nina dogodi veliki prijenos topline iz oceana u atmosferu. Obično je posljedica toga hlađenje oceana, tojest La Nina.
"Moguće je, ali daleko od sigurnog da ćemo slijedeće godine u ovo vrijeme govoriti od suprotnom obliku brojnih vremenskih neprilika", kaže dr. Klingaman. "Na mjestima gdje vidimo sušu zbog El Nina, nagodinu bi mogli vidjeti poplave zbog La Nine. Podjednako je strašno, samo suprotno."
BBC/Danas.hr
