INTELIGENTNI STROJ

STIŽU TERMINATORI: Znanstvenici se hvale: ‘Napravili smo umjetni ‘mozak’ koji uči poput ljudskog uma’

Sama pomisao na robota koji može učiti i funkcionirati sam, bez potrebe za ikakvom ljudskom pomoći, zvuči kao scenarij nekog SF filma.

No znanstvenici su došli korak bliže pretvaranju ovako nečega u stvarnost, i to tako što su stvorili prvu umjetnu moždanu vezu koja može autonomno učiti.

Ova revolucionarno istraživanje predstavlja veliki korak prema inteligentnim strojevima koji uče bez potrebe za ljudskim uplitanjem, piše Daily Mail.

Umjetna sinapsa sama se mijenja (prilagođava)

Tim međunarodnih znanstvenika pod vodstvom francuskog Nacionalnog središta za znanstvena istraživanja (CNRS) u Parizu, stvorio je umjetnu vezu (sinapsu).

Sinapsa mijenja svoju kompoziciju svaki put kada njom prođu ‘moždani signali’. Kada se jako koristi, prilagođava se tako što umanjuje električni otpor te omogućava putu da bude brži i činkovitiji. To bi se jednoga dana moglo iskoristiti za izgradnju umjetne inteligencije koja uči poput ljudskog mozga.

Važno je da su znanstvenici uspjeli napraviti model načina učenja, tako da sada mogu predvidjeti kako će reagirati na koji signal. To se još nikada nije dogodilo u prijašnjim proučavanjim strojnog učenja.

Proces učenja u mozgu povezan je sa sinapsama, koje služe kao veze između neurona.

“U mozgu se učenje postiže preko sposobnosti sinapsi da rekonfiguriraju snagu kojom spajaju neurone”, izjavili su znanstvenici.

“Informacija teče od neurona do neurona kroz sinapse s varijabilnom snagom veze. Ukupna distribucija sinaptičke snage pruža neuralnoj mreži sposobnost pamćenja.”

PUCA PO ŠAVOVIMA: Umjetna inteligencija DeepMind postaje jako agresivna kad je pod stresom

Ljudski mozak kao inspiracija

Ova je činjenica inspirirala znanstvenike da projektiraju svoju umjetnu sinapsu, po imenu memristor.

Ova sitna elektronička komponenta sastoji se od tankog sloja materijala smještenog između dviju elektroda. Otpor koji je tanki sloj pružao prema električnim signalima namještao je elektropulseve s voltažom sličnom onoj koju imaju neuroni.

Ako je otpor namješten da bude nizak, sinaptička je veza jaka, dok je kod visokog otpora slaba. Sposobnost prilagođavanja svog električnog otpora omogućuje sinapsi da ‘uči’.

Iako je istraživanje koje se fokusira na umjetne sinapse temelj problema brojnih robotskih laboratorija, funkcioniranje ovih spojeva i dalje je većinom nepoznato. Znanstvenici već dugo zaviruju u ljudski mozak kako bi pronašli inspiraciju u stvaranju inteligentnog stroja koji može učiti.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr