ZDENAC ŽIVOTA

PREUREĐIVANJE DNK: Novo otkriće moglo bi odgoditi starenje i liječiti do sad neizlječive bolesti

Znanstvenici su otkrili novi način za uređivanje DNK koji bi mogao popraviti ‘pokvarene gene’ u mozgu, liječiti do sada neizlječive bolesti, a potencijalno čak i produljiti ljudski životni vijek, piše Independent.

Ovo otkriće, kojeg neki opisuju i kao ‘sveti gral’ genetike, iskoristilo se kako bi se djelomično povratio vid štakora koji su oslijepili zbog istih razloga koji pogađaju i ljude.

Mijenjanje DNK odraslih organa koji više ne rastu

Do sada znanstvenici nisu bili u stanju vršiti izmjene u DNK u tkivu oka, mozga, srca i jetre.

Ali ova nova tehnika po prvi put im omogućuje upravo to, što bi moglo voditi do novih tretmana kod brojnih bolesti povezanih s procesom starenja.

“Jako smo uzbuđeni ovom tehnologijom koju smo otkrili jer se radi o nečemu što prije nismo mogli napraviti”, izjavio je jedan od znanstvenika koji su radili na istraživanju, profesor Juan Carlos Izpisua Belmonte. “Moguće primjene ovog otkrića stvarno su brojne.”

Stanice u većini tkiva odraslog tijela više se ne dijele, zbog čega je znanstvenicima bilo teško unijeti promjene u DNK. Ali profesor Izpisua Belmonte, sa Instituta Salk iz SAD-a kaže “Po prvi puta možemo ući u stanice koje se ne dijele i modificirati DNK kako god želimo”.

“Sada imamo tehnologiju pomoću koje možemo modificirati DNK ne-dijelećih stanica, kako bi popravili pokvarene gene u mozgu, srcu ili jetri. To nam po prvi put omogućuje liječenje bolesti koje prije nismo mogli, a to je uzbudljivo.”

laboratorijski miš
Miševi rođeni slijepi zbog Retinitis pigmentose, koja pogađa i ljude, uspjeli su djelomično povratiti vidFoto: JacobStudio/Thinkstock

Znanstvenici su koristili ovu tehnologiju na štakorima rođenim s genetskim poremećajem po imenu Retinitis pigmentosa, a koji pogađa otprilike jednu od 4.000 osoba u Europi. Mijenjajući gene koji utječu na oči, bili su u stanju štakorima djelomično podariti vid.

“Treba se naglasiti da, iako su testovi demonstrirali poboljšane vizualne odgovore kod tri mjeseca starih štakora, spas je bio samo djelomičan i nedovoljan da u potpunosti povrati vid”, naveli su znanstvenici u svome radu.

Ova tehnika, poznnazvana HITI, temelji se na poznatoj tegnici uređivanja gena CRISPR.

Oprezna podrška znanstvene zajednice

Znanstvenici koji nisu sudjelovali u ovome radu pozdravljaju napredak.

laboratorij
Proći će još dosta vremena prije nego što se ova tehnologija počne koristiti i na ljudimaFoto: Bogdanhoda/Thinkstock

“Ova studija predstavlja rijetko uzbudljiv napredak za terapeutske primjene uređivanja genoma”, rekao je dr. Andrew Wood, s Instituta za genetiku i molekularnu medicinu na Sveučilištu u Edinburghu.

“I druge su grupe prijavile slične pristupe u dijeljenju stanica uzgojenih u laboratoriju, ali ovo je prvi put da je tako nešto napravljeno u nedijelećim stanicama živih životinja”, dodao je dr. Wood.

“Biti će potreban dodatan kako bi se poboljšala učinkovitost, ali ovaj rad zasigurno pokazuje nove puteve za alternativna istraživanja kod genetske terapije”, rekla je dr. Helen O’Neill, iz Odjela za embriologiju, IV oplodnju i reproduktivnu genetiku na Sveučilišnom koledžu u Londonu.

“Radi se o kompliciranom radu, koji baš i ne opravdava količinu senzacionalizma koju je dobio u medijima, ali je ipak dosta važan”, zaključuje profesor Robin Lovell-Badge, iz Instituta Francis Crick.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr