1. Pijavica Tyrannobdella rex, dužine manje od 2 cm ima jednu čeljust i divovske zube, zbog čega je i dobila ime "tiranska kraljica među pijavicama." Otkrivena u Peruu, pijavica je pronađena pričvršćena o sluznicu nosa čovjeka. Znanstvenici koji navode otkriće, govore o 600 do 700 vrsta opisanih pijavica, premda bi ih moglo biti i do 10.000 u cijelom svijetu, piše portal znano.st.
2. Bakterija koju su na hrđi RMS Titanika otkrili znanstvenici kanadskog sveučilišta Dalhousie i španjolskog sveučilišta u Sevilli, pa je dobila ime Halomonas titanicae. Bakterija uništava FeO2, drži se čeličnih površina, stvarajući grudičaste nakupine korozije. Istraživači drže da bi bakterija mogla korisna u zbrinjavanju starih brodova i naftnih platforma koje leže u dubinama oceana.
3. Plosnata šišmiš-riba (na slici) koja živi u vodama djelomično ili u cijelosti okruženih izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu prošle godine. Imena Halieutichthys intermedius ova za dno oceana vezana vrsta poskakuje na svojima, poput ruku krupnim perajama, nespretno se krećući se u vodi, podsjećajući pritom na hodajućeg šišmiša.
Blještava gljiva i žohar koji skače
4. Blještava gljiva locirana u brazilskom Sao Paulu, otkrivena na stabljikama staništa atlantske šume. Sićušne gljive, promjera manjeg od 8 milimetara, klobuka manjeg od 2 cm u promjeru, imaju stručke presvučene gelom koji neprekidno sjaji, odašiljući blještavo žuto-zeleno svjetlo. Profesor biologije Dennis Desjardin sa državnog sveučilišta u San Franciscu novu je vrstu nazvao Mycena luxaeterna (vječno svjetlo), prema stavku MozartovaRekvijema.
5. Žohar Saltoblattella montistabularis otkriven u prirodnom rezervatu Silvermine, u nacionalnom parku Table Mountain u Južnoj Africi. Odlikuje se neobičnom morfologijom nožica izrazito prilagođenih skakanju (u rangu sa skakavcima), posjeduje i poluokrugle oči, umjesto bubrega istovjetnog oblika, smještene na krajevima glave, dok mu ticala predstavljaju dodatnu fiksacijsku točku koja pridonosi stabilizaciji tijekom skakanja. Prije njihova otkrića, skakajući žohari bili su poznati samo iz razdoblja kasne jure.
6. Frugivorni (koji se hrani voćem) šumski monitor gušter dugačak dva metra, otkriven u šumama sjevernog dijela Sierra Madre, na otoku Luzon na Filipinima. Varanus bitatawa je težak oko 11 kilograma, svijetle je boje i prošaran zlatnim pjegama. Njegovo ljuskasto tijelo i noge plavo-crne boje prošarane su bljedunjavim žuto-zelenim točkicama dok rep dolazi naizmjenično prošaran kombinacijom crne i zelene boje.
7. Najnovija antilopa iz zapadne Afrike, Philantomba walteri odnosno Walterov Duiker, navodno locirana prvi put 1968. godine na Badou, Togo. Sada je po prvi puta zastupljena na tržištu mesa porijeklom iz buša, piše znano.st.
Pauk dobio ime po Charlesu Darwinu
8. Oštrozvekećući cvrčak (Glomeremus orchidophilus) ima jedinstvenu odliku da je jedini oprašivač rijetke i ugrožene orhideje Angraecum cadetii na otoku Réunionu maskarenskog arhipelaga u Indijskom oceanu. Ova vrsta, tvrde znanstvenici, predstavlja prvi potkrijepljen slučaj redovnog oprašivanja od strane insekata reda Orthoptera postojećih cvjetnica.
9. Rebrasta gljiva Psathyrella aquatica koja je pronađena uronjena u bistru, hladnu vodu gornjeg toka rijeke Rogue u Oregonu u SAD-u. Tijekom 11 tjedana promatranja gljiva je rasla pod vodom.
10. Kuglasti pauk s Madagaskara koji je dobio ime prema Charlesu Darwinu: Caerostris darwini. Svilena nit ovih pauka dvaput je otpornija od bilo koje druge poznate paukove svile, a navodno i 10 puta otpornija od aramidnog vlakna slične veličine.
Vezani članci:
arti-201010040196006 arti-201005100215006 arti-201002040016006 arti-201001110112006 arti-201010260227006
