U 21. stoljeću mislimo da je o našem planetu sve poznato i da više ne postoji ništa što nas može iznenaditi, ali ove misterije dokazuju kako Zemlja itekako krije tajne za koje ne postoje znanstvena objašnjenja.
Nepoznato je od čega se sastoji Zemljin plašt
Seizmolozi smatraju da je unutarnja jezgra našeg planeta čvrsta, a vanjska je tekuća i rastaljena. Dalje je plašt čija kora klizi, ali ono što ne znamo jest od čega se on sastoji jer je to područje i dalje neistraženo. Naime, nalazi se na udaljenosti između 30 i 2900 km od površine, a ljudska je noga kročila najdublje 12,3 km, i to u Rusiji.
Magnetski se polovi mijenjaju
Zemljini magnetski stupovi mogu se kretati, čak i potpuno promijeniti smjer, a znanstvenici su otkrili da se to dogodilo mnogo puta. Najnovija promjena dogodila se prije 10 milijuna godina i vjerojatno će se opet pojaviti, ali nitko ne zna zašto.
Nekad su postojala dva mjeseca
Astronomi kažu da je Zemlja imala dva satelita prije 4,6 milijuna godina. Drugi se nalazio oko 1200 km preko puta i kretao se oko iste orbite kao i Mjesec sve dok se nisu sudarili. Takva kataklizma može objasniti zašto su dvije strane Mjeseca toliko različite.
Potresi na Mjesecu
Malo tko zna da postoje i potresi na Mjesecu. Za razliku od naših, oni ipak nisu baš toliko snažni i vrlo se rijetko pojavljuju. Postoji verzija da se oni događaju zbog plimnih sila Sunca i Zemlje, kao i zbog pada meteorita.
Vrijeme "raste"
Prije 620 milijuna godina, dan na Zemlji trajao je 21,9 sati. Zemlja se postupno usporava, no to se događa brzinom od oko 70 milisekundi u 100 godina, tako da je trebalo 100 milijuna godina da jedan dan traje 24 sata.
Gravitacija nije svuda jednaka
Naš planet nije sfera pa na njemu postoje područja visoke i niske gravitacije. Jedna od takvih anomalija je Hudson Bay u Kanadi. Znanstvenici su otkrili da slaba gravitacija ondje postoji zbog niske gustoće Zemlje uslijed rapidnog topljenja ledenjaka.
Najtoplija i najhladnija točka
Najtoplije mjesto na planetu nalazi se u 'Aziziyi u Libiji, s temperaturama do +58 °С. Najhladniji je Antarktik, gdje se temperatura spušta do -73 °C. Najniža promatrana temperatura zabilježena je 21. srpnja 1983. i iznosila je vrtoglavih -89,2 ° C.
Zemlja je bila ljubičasta
Drevne biljke koristile su mrežnicu umjesto klorofila kako bi apsorbirale svjetlost, što ih je odražavalo crvenom i plavom bojom, a ne zelenom. To je rezultiralo ljubičastom. Usput, neke bakterije još uvijek koriste mrežnicu.
Skriveni ocean
Znanstvenici su pronašli veliki vodeni bazen duboko ispod Zemljine površine na udaljenosti 410-660 km. Star je 2,7 milijarde godina, a pronađen je zahvaljujući visokotlačnoj fazi sadržanoj u plaštu. Voda je pod ogromnim pritiskom, a njezin je volumen dovoljan da napuni sve Zemljine oceane tri puta. To je navelo na teoriju da su svi oceani zapravo rezultat eksplozije podzemnog bazena.
