Korištenje merihuane ne vodi do manje veličine mozga tinejdžera, kao što se prije mislilo. Ali među ljudima koji su genetski skloniji šizofreniji, marihuana bi potencijalno mogla djelovati negativno. To ukazuje na kompliciran i za sada još zbunjujuć učinak marihuane na mozak mladih ljudi. Istraživanja pokazuju kako okoliš, kultura i geni, svi imaju negu ulogu u tome.
Deseci istraživanja pokazala su da postoje razlike između mozgova korisnika i onih koji ne puše marihuanu. Oni koji puše barem tri puta dnevno imaju manju količinu sive tvari u prednjem dijelu mozga, ali s druge strane imaju bolju povezanost između različitih regija mozga. Druge su studije pokazale da tinejdžerski korisnici trave kasnije imaju niži IQ.
Ali glavni je problem sa svim tim istraživanjima to što ona ne uzimaju u obzir činjenicu da su ljudi koji koriste marihuanu različiti od drugih ljudi, te razlikovanje uzroka i posljedica nije uvijek lako.
Kako bi bolje shvatila učinak marihuane na mozak tinejdžera, Arpana Agrawal, genetičarka sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, zajedno je sa svojim kolegama provjerila MRI studije 241 parova braće i sestara istoga spola, od kojih su neki bili blizanci.
Manji volumen dijela mozga za nagrađivanje
U nekim parovima, samo je jedan brat ili sestra pušio travu, u nekima oboje, a u nekima nitko. Proučavajući takve parove, koji su dijelili pola svojih DNK, znanstvenici su se nadali izdvojiti učinke marihuane od ostalih faktora, poput genetskih ili okoliša roditeljskog doma.
Tim je otkrio da su tinejdžeri koji su pušili travu pa makar samo i jednom, imali manji moždani volumen u amigdali, području mozga odgovornim za procesiranje emocija i traženje nagrade. Pušači marihuane imali su i manji volumen područja mozga povezanog s procesiranjem nagrada.
S druge strane, braća i sestre koji nisu pušili ali su dijelili slične gene i životni okoliš isto su imali manji volumen u tim moždanim područjima, u usporedbi s parovima u kojima niti jedan brat ili sestra nisu koristili kanabis.
"To navodi da možda postoji određeni faktori: genetski kao i oni prouzročeni okolišem, koji stvaraju predispozicije za korištenje marihuane a istovremeno djeluju na varijacije u volumenu mozga", kaže Agrawal.
U drugoj studiji, koju je proveo dr Tomas Paus, neuroznanstvenik s Rotmanovog istraživačkog instituta u Torontu, korišten je MRI kako bi se proučili mozgovi preko 1,500 tinejdžera. Proučavani su dva puta, kada je najmlađima bilo gotovo 15, te gotovo 19 godina.
Otkrili su da tijekom četiri godine oni koji su pušili travu a istovremeno su imali gene koji su im povećavali mogućnost od šizofrenije, imali tanji korteks - vanjske sive stanice, u odnosu na one koji su imali iste gene ali nisu pušili travu.
Nije jasno kako tanje područje mozga utjeće na ono što se događa unutra. Moguće je da uživatelji kanabisa imaju manje povezanih moždanih stanica, manje kapilara koje donose hranjive tvari moždanim stanicama, ili manje stanica koje pružaju podršku, poput glija stanica, spekulira Paus.
Stvarno ne znamo kako djeluje
Ali znanstvenici još nisu sigurni šteti li, i kako, marihuana mladim mozgovima.
"Stvarno ne razumijemo kakav utjecaj pušenje marihuane ima na nas, a posebno na mlade", kaže Agrawal.
Dr David Goldman, neurogenetičar iz Nacionalnog instituta o zlouporabi alkohola i alkokoholizmu inapisao je da bi učinci marihuane mogli varirati među ljudima.
"Zbog raznolikosti u genotipu i okolišu, ono što je za jednu osobu šećer za drugu bi mogao biti otrov", izjavio je Goldman, dodavši da to još ne znači da je marihuana sigurna ua ljude s 'pravim' genima.
Poput drugih droga, efekt ovisi o dozi, a s rastom popularnosti trave s viškom tetrahidrokanabinola (THC), i učinak marihuane mogao bi se promijeniti, piše Mashable.
