VODENI SATELIT

MJESEC MOŽDA SADRŽI VIŠE VODE NEGO ŠTO SE MISLILO: ‘Ljudi bi mogli pronaći način da ju iskoriste…’

Iako nam na spomen površine Mjeseca prvo na pamet padne suha prašina, ipak postoje područja Zemljinog satelita na kojima ima i vode.

Analiza fragmenata vulkanskog stakla koji su donešeni na zemlju tijekom kasnijih Apollo misija pokazala je da se u njima nalaze sitne kapljice vode. A novoobjavljena studija pokazuje kako bi se na Mjesecu moglo nalaziti i znatno više vode nego što se to ranije mislilo, piše Popular Science.

Voda iz rastopljenih stijena

“Ne govorimo o tekućoj vodi. Nema dokaza o postojanju pravih oceana, mora ili rijeka na površini”, kaže Ralph Milliken, jedan od vodećih autora istraživanja. No to ne znači da ljudi ne bi mogli naći načina kako da iskoriste te malene, raštrkane ‘komadiće’ vode.

Prije više milijardi godina, kaže Milliken, po Mjesecu su eruptirale ogromne količine lave, donoseći na površinu magmu iz unutrašnjosti. Ta je magma u sebi sadržavala jako reaktivne spojeve, poput ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, hidroksila, kao i vode, koja se duboko u unutrašnjosti Mjeseca nalazi rastopljena u tekućim stijenama.

No kako se magma približava površini ti su se reaktivni spojevi razdvajali u brzo šireće plinove, poput mjehurića u tek otvorenoj boci Coca Cole.

Velike količine vodenih depozita

Obojani dijelovi mape prikazuju depozite vode, područja plave boje imaju manje količine vode nego područja obojana crveno ili zelenoFoto: Milliken Lab / Brown University

Kada je lava došla na površinu brzo se ohladila. Toliko brzo, da su neki od spojeva ostali zarobljeni u vulkanskim staklenim kuglicama. To je voda koju su Milliken i njegov kolega Shau Li uspjeli otkriti na površini Mjeseca koristeći relativno novu tehnologiju koja mjeri količinu vode u stijenama tako što analizira reflektiranu sunčevu svjetlost koja odskače s mjesečeve površine.

“Ne radi se o velikoj količini (vode), možda par stotina djelova po milijunu, ali veličine tih depozita su ogromne”, rekao je Milliken.

“Teoretski, mogli bismo izvlačiti tu vodu za ljudsku eksploataciju.”

Izvlačenje te vode ne bi bilo jednostavno poput kopanja bunara ovdje na Zemlji. Materijal bi se najvjerojatnije trebao rudariti iz depozita, a zatim zagrijavati kako bi se voda oslobodila iz svog staklenog zatvora. Nakon toga bi ju se trebalo kondenzirati u iskoristivi, tekući oblik.

Potrebna dodatna istraživanja

MJESEC NIJE NAŠ JEDINI SVEMIRSKI SUPUTNIK: Koliko prirodnih satelita ima Zemlja?

Na Mjesecu vjerojatno postoji dovoljno materijala da bi taj proces bio moguć, no prije nego što ponemo rudariti vodu po stijenama, potrebno nam je više informacija o samome Mjesecu.

Li i Milliken koristili su daljinsko promatranje kako bi došli do zaključka o količini vode na i ispod mjesečeve površine, no bilo bi još bolje ako bi se prikupili dodatni uzorci za daljnje proučavanje. Uzorci koje imamo od Apollo misija uzeti su sa samog ruba tih vodom bogatih formacija. Uzorci koji bi se prikupili na mjestima za koja se pretpostavlja da imaju još i više vode mogli bi pomoći u potvrđivanju ili pobijanju ove teorije.

Jasno, na Mjesecu postoje i drugi izvori vode. Zaleđena voda nalazi se u sjenama, u Mjesečevoj prašini, te na polovima.

“Sve što pomaže budućim lunarnim istraživačima da moraju ponijeti što manje vode sa sobom veliki je korak naprijed, a naša istraživanja nude novu alternativu”, izjavio je Li.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr