Utjecaj čovječanstva na Zemlju toliko je jak da se pojavila potreba za proglašavanjem nove epohe - antropocena, tvrdi službena ekspertna grupa koja je predstavila tu preporuku Međunarodnom geološkom kongresu u Cape Townu ovog ponedeljka.
Nova bi se era trebala početi računati od 1950. kažu stručnjaci, i vjerojatno će ju određivati radioaktivni elementi koje su testiranja brojnih atomskih bombi raširila po cijelom planetu, iako se razmatraju i brojni drugi signali, poput zagađenja plastikom, čađa iz elektrana, beton, pa čak i kosti koje su rezultat globalnog širenja domaće kokoši.
Geološki periodi
Trenutno razdoblje, holocen, označavalo je 12.000 godina stabilne klime od završetka posljednjeg velikog ledenog doba, i sve ljudske civilizacije su se razvile u ovo vrijeme.
Ali od sredine 20. stoljeća dolazi do sve bržeg porasta emisija ugljikovog dioksida kao i rasta razine mora, globalnih masovnih izumiranja vrsta, te transformacije zemlje putem deforestacije i urbanog razvoja. Sve to označava kraj ovog geološkog doba, tvrde stručnjaci. Zemlja je toliko duboko promijenjena da mjesto holocena mora preuzeti antropocen.
"Značenje antropocena je u tome da postavlja drugačiju putanju za razne sustave Zemlje, kojih smo jasno i mi sami dio", kaže profesor Jan Zalasiewicz, geolog sa Sveučilišta u Leicesteru i predsjedatelj Radne grupe o antropocenu (WGA), koja je započela s radom još 2009.
"Ako se naša preporuka prihvati, to će značiti kako je antropocen počeo malo prije mog rođenja", kaže profesor. "Mi smo živjeli većinu svojih života u nečem zvanom antropocen ali tek sada shvaćamo veličinu i trajnost novonastalih promjena."
Utjecaj ljudi bez presedana
"Biti u stanju točno odrediti vremenski interval stvarno govori nešto o tome kako nevjerojatno djelujemo na okoliš našeg planeta. Koncept antropocena spojio je sve ove ideje o promjenama u okolišu zajdno", kaže profesor Colin Waters, glavni geolog u British Geological Survey i tajnik WGA.
"Antropocen označava novi period u kojem naša kolektivna djelatnost dominira planetarnom mašinerijom", kaže profesor Chris Rapley, klimatolog sa Sveučilišnog koledža u Londonu i direktor londonskog Muzeja znanosti.
"S obzirom da je planet naš sustav za održavanje života, jer mi smo u osnovi posada velikog svemirskog broda, utjecanje na način na koji taj 'brod' funkcionira na ovome stupnju i ovoliko puno jako je znakovito. Da ste vi ili ja posada ne manjem svemirskom brodu bilo bi nezamislivo miješati se u sustave koji nam osiguravaju zrak, vodu, hranu i kontrolu klime. Ali prelazak u antropocen govori nam da se igramo s vatrom, da se radi o potencijalno nemarnom načinu ponašanja zbog kojeg ćemo zažaliti ako ne počnemo bolje kontrolirati situaciju", objašnjava Rapley, koji ne sudjeluje u WGA.
Situacija nije potpuno beznadna
Martin Rees, astronom i bivši predsjednik Royal Societya, kaže kako je osvit antropocena značajan trenutak. "Najmračnije prognoze za slijedeće tisućljeće govore kako bi biološke, cyber ili katastrofe u okolišu mogle stati na kraj ogromnom potencijalu čovječanstva, ostavljajući osiromašenu biosferu", kaže on.
Ali Rees dodaje kako postoje i razlozi za optimizam. "Ljudska društva mogu izbjeći te opasnosti, postići održivu budućnost te nas uvesti u eru posthumane evolucije čak čudnovatije od one koja nas je dovela do tu gdje smo sada. U tome bi slučaju dolazak razdoblja antropocena značio jedinstvenu transformaciju iz prirodnog svijeta u onaj u kojem su ljudi započeli prijelaz u elektroničke (i potencijalno besmrtne) entitete, te na taj način 'prerasti' svoja ograničenja te se na kraju raširiti daleko od Zemlje."
Dokazi ljudskog utjecaja na planet su brojni, ali geološki promatrano, sve te promjene jako su nove. "Jedna od kritika antropocena kao geološkog razdoblja je ta da traje jako kratko", kaže Zalasiewicz. "A naš je odgovor kako su već mnoge promjene došle do točke kada se više ne mogu vraćati na staro."
Globalni signal novoga geološkog razdoblja
Da bi se definiralo novo gološko razdoblje, mora se pronaći signal koje se pojavljuje globalno i koji se nalazi se u depozitima pohranjen za budućnost. Na primjer, izumiranje dinosaura prije 66 milijuna godina na kraju razdoblja krede definiran je 'zlatnim skokom' metala iridija u sedimentima širom svijeta koji se raširio iz meteorita koji se sudario sa zemljom i tako okončao doba dinosaura.
Za antropocen, najbolji kanditat za takav zlatni skok su radioaktivni elementi nastali testiranjima tisuća atomskih bombi, a koji se rasprše u stratosferi prije nego što se ponovo spuste na Zemlju. "Radonuklidi su vjerojatno najbolji izbor", kaže Zalasiewicz, "Ali trenutno imamo toliko kandidata da se osjećamo razmaženo."
Ostali kandidati uključuju zagađenje plastikom, čestice aluminija i cementa, te velike količine dušika i fosfata u tlu kao posljedica umjetnog gnojiva. Iako svijet trenutno prolazi tek kroz šesto masovno izumiranje vrsta u 700 milijuna godina dugoj povjesti složenog života na zemlji, ta činjenica vjerojatno neće rezultirati zlatnim skokom jer su životinjske vrste rijetko raširene širom svijeta.
Nasuprot tome, neke su se vrste uz ljudsku pomoć brzo globalno raširile. Domaća kokoš ozbiljan je predstavnik za fosila koji će definirati antropocen za buduće geologe. "Od sredine 20. stoljeća postala je najraširenija i najbrojnija ptica na svijetu. Fosilizirana je u tisućama odlagališta otpada i na uličnim uglovima širom svijeta", kaže Zalasiewicz. "Uz to, sada je to puno veća ptica s drugačijim kosturom od njenog predratnog pretka."
Postupak proglašavanja novog razdoblja
Od 35 znanstvenika u WGA 30 ih je glasovalo u korist formalnog proglašavanja antropocena, troje ih je bilo protiv a dvoje suzdržano. Slijedeće dvije do tri godine odlučivati će koji su signali najjači i najizraženiji. bitno im je odrediti lokaciju koja određuje početak antropocena. Geološkea razdoblja ne definiraju datumi već specifična granica između slojeva stijena ili, u slučaju holocena, granica između dva sloja leda u jesgri uzetoj s Grenlanda koja se sada čuva u Danskoj.
Znanstvenici se fokusiraju na mjesta gdje se novi slojevi formiraju svake godine, te istražuju naslage mulja kod obale Santa Barbare u Kaliforniji, te Ernesto špilju u Italiji, gdje stalaktiti i stalagmiti formiraju godišnje prstenove. Sedimenti u jezerima, jezgre leda s Antarktike, koralji, godovi drveća pa čak i slojevi smeća u odlagalištima isto se razmatraju.
Nakon što se svi potrebni podaci prikupe, biti će formalno podnešeni ovlaštenim predstavnicima stratigrafije i antropocen će se moći i službeno prihvatiti unutar par godina.
To bi bila munjevita brzina za takvu geološku odluku, jer je ranije donošenje sličnih trajalo desetljećima, pa čak i stoljećima. Sam termin antropocen skovao je godine 2000. nobelovac Paul Crutzen, koji smatra kako je već ranije trebalo doći do imenovanja novog razdoblja. "Promjena imena naglašava enormnost ljudske odgovornosti kao čuvara Zemlje", rekao je Crutzen.
No proglašavanje antropocena stvarnim još uvijek nije gotova stvar. "Naše kolege stratigrafi jako se zaštitnički postavljaju prema geološkoj vremenskoj tablici. S pravom ju smatraju kralježnicom geologije i ne mijenjaju je olako", kaže Zalasiewicz. "Ali mislim da možemo pružiti dosta dobre dokaze."
