Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj dan podsjeća se na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizaciju osoba narušenog mentalnog zdravlja.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima. Globalno se procjenjuje da 5% odraslih pati od depresije. Globalno, jedno od sedmero djece u dobi od 10-19 godina ima mentalni poremećaj. Polovica svih takvih poremećaja počinje u dobi od 14 godina, ali većina je neotkrivena i ne liječi se. Ljudi s teškim mentalnim poremećajima, poput shizofrenije, obično umiru 10-20 godina ranije od opće populacije. Jedan na svakih 100 smrtnih slučajeva je samoubojstvo te je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi od 15-29 godina.

Prema izjavama samih ispitanika u zadnjih 12 mjeseci prije testiranja od depresije je patilo 9,2% muškaraca i 13,4% žena. Prema kriterijima praćenja izraženosti trenutnih depresivnih simptoma (ozbiljnost depresivnih simptoma) 76,2% stanovnika nije imalo izražene depresivne simptome u razdoblju od dva tjedna prije anketiranja, 15,5% imalo je blage depresivne simptome, 5,4% umjerene, 2,3% umjereno teške, a 0,7% teške depresivne simptome, pokazalo je istraživanje u Hrvatskoj iz predpandemijske 2019.

Prvi korak u stjecanju psihološke otpornosti je oporavak od simptoma koji su nam narušili funkcioniranje te postupno vraćanje na uobičajen način funkcioniranja. Proces prilagodbe individualno traje dulje ili kraće vrijeme. Simptomi stresnih reakcija mogu biti različiti, a mnogima će zatrebati stručna pomoć u procesu prevladavanja teškoća. Nema strogog kriterija kada je u redu zatražiti stručnu pomoć ili psihološku podršku. Važno je da se pobrinemo za sebe i reagiramo kada nam je teško, kada osjećamo da nam su nam pomoć i podrška potrebne. Svakako, preporučamo da se javite za stručnu pomoć kada smetnje traju dugo, uzrokuju patnju i/ili narušavaju svakodnevno funkcioniranje (na poslu, kod kuće).", ističu stručnjaci sa specijalizarne stranice za podršku i pomoć zagrebačkog Ureda za socijalnu zaštitu i zdravstvo Mentalno zdravlje.

Mnogi su sve svoje probleme naučili rješavati sami, ili uz pomoć bliskih osoba, no katkad je dobro potražiti podršku stručne osobe. Ako su u pitanju blaži poremećaju, pomoć psihologa ili psihijatra pomoći će da se lakše prebrode i čovjek brže ispuni svoj potencijal. Ako su u pitanju ozbiljne bolesti, stručna pomoć je jedini način da čovjek izađe iz vrtloga koji ga drži zarobljenog.

Strah od stigme i sumnja u ozbiljnost vlastitih problema glavni su razlozi zbog kojih ljudi ne žele potražiti pomoć. Iste poteškoće mogu vrlo različito utjecati na različite ljude. Iz tog razloga ne postoji definicija „težine“ nekog problema koja je „dovoljna“ da bi se obratili stručnjacima za pomoć. Također, mentalno zdravlje i simptomi problema su krajnje individualni pa, krajnje pojednostavljeno, ono što je nekome reakcija na kofein kod drugog može biti znak anksioznosti.

Kao i kod svih drugih bolesti, pomoć je uvijek bolje potražiti ranije, nego kasnije, a temeljni znakovi da je krajnje vrijeme da je potrebna pomoć je nagla promjena osobnosti i navika ili pak ako problemi onemogućuju normalno funkcioniranje. Gotovo svakome se dogodi da ne ponekad ne može usnuti zbog zabrinutosti ili jer mu je "glava prepuna misli". No ako to potraje, vrijeme je za stručnu pomoć. Osim navedenoga, i sljedeće bi promjene mogle ukazivati na mentalne probleme:

Smanjenje ili povećanje apetita

Nesanica ili pretjerano spavanje

Nesposobnost suočavanja s problemima i svakodnevnim aktivnostima

Suicidalne misli

Zlouporaba lijekova

Smanjena sposobnost promišljanja ili koncentriranja

Osjećaj bespomoćnosti

Osjećaj bezvrijednosti

Agresivnost