Hrvatska postaje i službeno dijelom znanstvene elite - ulazi u najveći svjetski znanstveni laboratorij CERN.
Što znači ulaznica u društvo odabranih za RTL govore oni Hrvati koji su već iskusili uzbuđenje nakon uspjeha stoljeća tog laboratorija - otkrića Božje čestice.
U prilogu pogledajte priču naše Ide Hamer, a gošća RTL-a Danas bila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Što konkretno znači ovo članstvo koje ćemo platiti 6 i pol milijuna kuna godišnje?
Ovo je odlična vijest jer je Hrvatska ispunila sva tri uvjeta. Mi se definitivno svrstavamo u red onih koji će unutar čertvrte industrijske revolucije imati šansu.
Spomenuli ste benefite CERN-ovih natječaja od 500 milijuna eura za gospodarstvo. Koje bi industrije najviše trebale profitirati?
Pa prije svega industrije koje su vezane uz nove materijale. robotiku, informatiku, računalstvo...
U proteklih pola stoljeća hrvatski znastvenici doprinijeli su već ovoj organizaciji - je li se predugo čekalo na ovo?
Bilo je pokušaja ranije. Ali, evo, ministarstvo je u godinu dana ispunilo i pripremilo sve. Hrvatska ima znanost i institucije koje se mogu mjeriti sa ostralima u svijetu. I da tvrtke imaju rješenja. I nemojmo zanemartiti političku volju.
8000 znanstvenika radi u CERN-u. Koliko hrvatskih vidite ondje nakon ulaska?
Ja sam, kad sam posjetila CERN, vidjela nekoliko naših ekipa koji su već povezani u CERN-u. Mi sada moramo iskoristiti potencijale za mlade znanstvenike. Jedino gospodarstva vezana uz čertvrtu industrijsku revoluciju imaju šanse.
Pohvala za reforme napokon iz Europske Komisije - ali podsjetnik da se zaboravilo na predškolski odgoj - hoćete li izravno davati subvencije za vrtiće.
Prije svega, dobili smo pohvale za sva tri reformska procesa. Sada se intezivno radi na izgradnji infrastrukture, a sljedeći korak je da se osiguraju, a za to već postoje sredstva, subvencije za siromašnije obitelji koje ne mogu plaćati puni iznos za vrtiće.
Hoćete li reformirati i predškolski odgoj i kada?
Pa gledajte. Ne bi rekla da je užasan. Moramo proširiti obuhvat. Ali, sa druge strane, moramo ujednačiti uvjete, kriterije zapošljavanja i način rada u vrtićima. Što se tiče kurikuluma za vrtiće, on nije toliko kritizirian niti se Europska komisija na to posebno osvrnula.
