Jesu li sladoledi iz trgovina i slastičarnica sigurni? Evo koliko ih je 'palo' na testu

Nije ljeto ako u zamrzivaču nema sladoleda, složit će se mnogi. Kao što visibabe najavljuju proljeće, a šareno lišće jesen, tako su i šarena pakiranja smrznutih poslastica jedan od prvih znakova toplinskih valova i visokih temperatura.

Osvježenje dolazi u svim oblicima i okusima - na štapiću, u kornetu, čašici ili iz vitrine omiljene slastičarnice. A da Hrvati itekako vole ovu hladnu poslasticu pokazuju i statistike. Ove je godine za 18 posto porasla prodaja sladoleda, otkriva istraživanje tvrtke Nielsen IQ o prometu robe široke potrošnje objavljenom u mjesečniku Ja trgovac.

Istodobno mu je prosječna cijena porasla za osam posto, no čini se da to potrošače nije odvratilo od uživanja u kuglicama slatkog osvježenja.

Ipak, dio potrošača zabrinuo se nakon nedavnog povlačenja više okusa sladoleda popularnog proizvođača. Državni inspektorat objavio je da je proizvođač preventivno povukao proizvode radi provjere ambalaže jer proizvod nije bio u skladu s Uredbom 178/2002 o općim načelima i uvjetima zakona o hrani.

SKUPO OSVJEŽENJE /

Je li ovo previše za dva sladoleda? Turisticu 'zaledio' račun na popularnoj lokaciji

Potaknuti tom viješću, odlučili smo istražiti koliko su sladoledi sigurni u Hrvatskoj i što zapravo jedemo. U novom RTL Detektoru donosimo što su inspektori zatekli u trgovinama i slastičarnama, ali i kako kupci mogu znati jedu li zaista sladoled ili im se "podvaljuje" smrznuti desert. 

Što su našli inspektori?

Podaci Državnog inspektorata pokazuju da razloga za veliku zabrinutost uglavnom nema.

Sanitarna inspekcija godišnje ispita oko 100 uzoraka sladoleda iz ugostiteljskih objekata i trgovina, najvećim dijelom tijekom ljetne sezone. U posljednjih pet godina analizirano je 468 uzoraka, a nesukladna su bila samo tri, i to iz istog ugostiteljskog objekta u kojem je bila prijavljena sumnja na trovanje hranom. Protiv odgovornog subjekta poduzete su zakonom propisane mjere.

Osim laboratorijskih analiza i provjere mikrobiološke ispravnosti, inspektori kontroliraju i uvjete u kojima se sladoled priprema, poslužuje i prodaje, pojašnjavaju za Detektor iz Inspektorata. Godišnje obave između 3.000 i 3.500 nadzora ugostiteljskih objekata te dodatnih 2.500 do 3.000 kontrola trgovina.

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Najčešće nepravilnosti koje pronalaze odnose se na lošu higijenu, neprovođenje HACCP sustava i internih kontrola te zaposlenike bez položenog tečaja zdravstvenog odgoja.

U tri godine povučeno 14 sladoleda

Kontrole provodi i veterinarska inspekcija, a nepravilnosti koje se najčešće utvrđuju odnose se na infrastrukturu objekata, higijenu prostora i opreme. U posljednjih pet godina nisu pronađeni mikrobiološki nesukladni uzorci sladoleda u odobrenim objektima.

Tijekom 2026. godine planirano je dodatno uzorkovanje 34 uzorka radi provjere prisutnosti bakterija poput salmonele, listerije i enterobakterija.

Istina je i da je posljednjih godina bilo opoziva proizvoda. Tijekom 2021. i 2022. godine povučeno je ukupno 14 sladoleda zbog moguće prisutnosti pesticida etilen oksida u aditivima, dok je 2023. godine zabilježen jedan opoziv zbog pogrešno označenog roka trajanja. Poljoprivredna inspekcija obavila je 24 nadzora sladoleda, a nepravilnosti su pronađene u dva slučaja. Radilo se o pogrešno navedenim sastojcima na deklaraciji, no nedostaci su odmah uklonjeni pa prekršajni postupci nisu pokrenuti.

Foto: Shutterstock/Ilustracija

Što je 'sladoled'?

Ali nije pitanje sigurnosti jedino koje treba brinuti kupce. Potrošače često zanima i što zapravo kupuju u šarenim pakiranjima koja im obećavaju razne okuse jer nije svaki proizvod koji nazivamo sladoledom istog sastava. 

Europska unija nema jedinstven propis koji bi se odnosio isključivo na sladoled i smrznute deserte, već se primjenjuju opći propisi o sigurnosti hrane i označavanju proizvoda. Hrvatska pak ima vlastiti Pravilnik o smrznutim desertima koji propisuje razliku između mliječnog sladoleda, krem sladoleda, sladoleda te smrznutih aromatiziranih i voćnih deserata.

Prema tom pravilniku, mliječni sladoled mora sadržavati najmanje 2,5 posto mliječne masti, najmanje šest posto bezmasne suhe tvari mlijeka i najmanje 24 posto ukupne suhe tvari. Ne smije sadržavati biljne masti ni biljne bjelančevine.

Foto: Generirao UI

Krem sladoled ima još strože kriterije i mora sadržavati najmanje pet posto mliječne masti.

Obični sladoled može sadržavati i mliječne i biljne masti te mliječne ili biljne bjelančevine, dok smrznuti aromatizirani desert može biti proizveden od vode, šećera, aroma i drugih sastojaka. Smrznuti voćni desert mora sadržavati najmanje pet posto voća ili odgovarajuću količinu proizvoda od voća.

Drugim riječima, svi ti proizvodi pripadaju skupini smrznutih deserata, ali njihov sastav može biti vrlo različit.

Ako proizvod sadrži biljne masti, ne smije se nazivati "mliječni sladoled" ili "krem sladoled", već samo "sladoled", uz eventualne dodatne opisne pojmove. Proizvođači su pritom obvezni na deklaraciji navesti sve sastojke, uključujući biljne masti ako su korištene.

VREĆICE SVE PRAZNIJE /

Isti proizvod, druga cijena: Pogledajte koliko se više plaća na Jadranu nego u Zagrebu

Kazne idu preko 13.000 eura

One koji ne poštuju pravila država će lupiti po džepu. Proizvođačima i trgovcima koji na tržište stave sladoled koji ne zadovoljava propisane kriterije prijete kazne od 3.980 do 6.630 eura, dok za označavanje koje može dovesti potrošača u zabludu kazne dosežu od 9.290 do 13.272 eura, navode iz Ministarstva poljoprivrede. 

Da razlike između proizvoda mogu biti velike potvrđuje i dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Potrošači često sve smrznute proizvode doživljavaju kao sladoled, no među njima postoje značajne razlike, od tradicionalnog proizvoda s mlijekom i vrhnjem do proizvoda kod kojih su mliječne masti djelomično ili potpuno zamijenjene biljnima, objašnjava Lasić.

Je li onda sladoled s mliječnom masti bolji? Nutritivne razlike postoje, no stručnjak ističe da to ne znači nužno da je jedan proizvod automatski "zdraviji" od drugog.

"Mliječni sladoled sadrži mliječnu mast, koja prirodno sadrži zasićene masne kiseline, ali i sastojke karakteristične za mlijeko poput mliječnih fosfolipida i vitamina topljivih u mastima. Proizvodi s biljnim mastima često koriste kokosovu ili palminu mast, koje također mogu sadržavati visok udio zasićenih masnih kiselina. Sama činjenica da proizvod sadrži biljne masti ne znači da ima ni povoljniji ni lošiji nutritivni profil", kaže.

Dodaje da proizvodi s većim udjelom mlijeka obično imaju nešto više prirodnih mliječnih proteina i kalcija, dok kod proizvoda s biljnim mastima sastav ovisi o korištenim sirovinama i recepturi. Zato potrošačima savjetuje da ne gledaju samo naziv ili fotografiju na ambalaži nego deklaraciju. 

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Kako onda da prosječni potrošač prepozna kupuje li pravi sladoled ili smrznuti desert? 

Nažalost, to nije jednostavno jer iako propisi traže da se navede zakonski naziv hrane, u praksi na prednjoj strani ambalaže često stoje trgovački nazivi, slike i marketinške poruke, dok je stvarni naziv proizvoda napisan sitnim slovima na stražnjoj ili bočnoj strni ambalaže, upozorava stručnjak iz Štampara. Dodatno otežava to što propisi dopuštaju da se proizvod nazove sladoled i kada ima biljne masti, ako ispunjava propisane kriterije. 

Savjet kupcima

Kako bi znali što kupuju, kupci bi trebali obratiti pozornost na zakonski naziv proizvoda, vrstu masti koja se koristi, redoslijed sastojaka, količinu šećera, energetsku vrijednost te stvarni udio voća ili vanilije ako su istaknuti na pakiranju.

"Prosječni potrošač riječ sladoled i dalje povezuje s proizvodom od mlijeka i vrhnja. Kada se pod istim nazivom nalaze proizvodi različitog sastava, mogu se stvoriti pogrešna očekivanja", kaže Lasić.

Zato EU propisuje da informacije o hrani, pa i naziv i slike, ne smiju dovoditi potrošača u zabludu oko proizvoda. 

'NIJE UGODNO' /

Nakon tragedije koja je odnijela život radnice, novi alarm: 'Ako treba, neka zatvore pogon'

U laboratorijima NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" posljednjih godina analizirali su različite sladolede, od malih proizvođača do velikih brendova koji se prodaju u trgovačkim lancima. Većih nepravilnosti u deklaracijama, nutritivnim vrijednostima i alergenima nisu pronašli.

Češći problem bile su mikrobiološke nepravilnosti, odnosno povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija. Kako pojašnjava Lasić, riječ je uglavnom o bakterijama koje nisu patogene i rijetko izazivaju zdravstvene probleme kod potrošača.

Ali kao izazov danas ne vidi samu zdravstvenu ispravnost proizvoda, nego način na koji se oni predstavljaju kupcima. Nazivi poput "premium", "tradicionalni", "vrhnje" ili "bourbon vanilija", kao i fotografije na ambalaži, mogu stvoriti dojam većeg udjela ili kvalitete sastojaka nego što to proizlazi iz deklaracije.

Zato je najbolji savjet jednostavan - prije nego što stavimo sladoled u košaricu, ne treba gledati samo prednju stranu pakiranja. Vrijedi pročitati sitna slova na poleđini. 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".  

Foto: RTL