Meteorolog objasnio što je fenomen koji je pogodio Hvar: 'Može stići bez vjetra i kiše'

Turisti koji su se u srijedu navečer zatekli na Starom Gradu na Hvaru svjedočili su pojavi koju mnogi nisu vidjeli nikad ranije u životu.

Na snimkama koje je objavila Dalmacija Danas vidi se kako je Stari Grad oko 23 sata pogodila izražena plima, preko 30 centimetara, a more se zatim spustilo oko 60 centimetara ispod uobičajene razine, zbog čega su brodice ostale suhe. 

"No donjem dijelu rive more se diglo oko 30 centimetara, a na donjem desetak. Najviše su bili iznenađeni turisti, koji ovu pojavu vjerojatno prvi put vide. Nekima je more bilo do koljena i bježali su od njegove navale", posvjedočio je stanovnik Starog Hvara.

STIGLO NEVRIJEME /

Pogledajte kakva pojava je pogodila naš otok: 'More je bilo do koljena, ljudi su bježali'

Meteorolog objasnio detalje

Pojava koja je posljednjih dana privukla pažnju u pojedinim dalmatinskim lukama nije klasični tsunami, već najvjerojatnije meteotsunami, odnosno pojava koju se u Dalmaciji često naziva šćiga ili seš.

RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić pojasnio je da je riječ o fenomenu koji se posljednjih desetak godina u javnosti često naziva i "dalmatinski tsunami".

"U tim se lukama dogodio jedan plimni val, a prema snimkama i činjenici da je istodobno preko Jadrana prolazio izražen grmljavinski sustav, vrlo je vjerojatno bila riječ o meteotsunamiju, meteorološkoj pojavi koja se u Dalmaciji često naziva i šćiga", rekao je Ribarić.

Dodao je kako takve pojave nisu neuobičajene na hrvatskoj obali te da su već dugo predmet istraživanja. Najpoznatiji slučaj velikog meteotsunamija dogodio se u Veloj Luci na otoku Korčuli 21. lipnja 1978. godine.

Za razliku od klasičnog tsunamija, koji nastaje zbog podmorskih potresa ili drugih geoloških poremećaja, meteotsunami uzrokuju nagle promjene tlaka zraka i vjetra povezane s olujnim sustavima.

"Može se dogoditi da taj plimni val stigne i iznenadi mještane jer može doći bez ikakvog vjetra i kiše", upozorio je Ribarić.

'ŠTETA JE VELIKA' /

Tuča oštetila kuće na području Petrinje, kabel pao na jednu: 'Moglo je doći do požara!'

Kako nastaje meteotsunami?

Atmosferski poremećaj koji se brzo kreće iznad mora može pokrenuti dugi morski val. Ako se brzina tog poremećaja podudari s brzinom vala u moru, dolazi do rezonancije i postupnog pojačavanja vala.

Kada takav val uđe u dugu, usku i relativno plitku uvalu, dodatno se pojačava zbog oblika zaljeva i njegove prirodne oscilacije.

Upravo zato su mjesta poput Staroga Grada, Vrboske i Vele Luke posebno osjetljiva na naglo nadiranje, povlačenje i ponovno vraćanje mora.

Meteotsunami, šćiga i seš nisu potpuno isti pojmovi

Ribarić objašnjava kako se pojmovi meteotsunami, šćiga i seš često koriste kao sinonimi, iako među njima postoje razlike.

"Meteotsunami je val koji pokreće atmosferski poremećaj, dok je seš upravo to rezonantno njihanje vode u zaljevu, luci ili nekom drugom djelomično zatvorenom prostoru. Meteotsunami može pobuditi i snažno pojačati takvo njihanje pa se u svakodnevnom govoru i medijima ti izrazi često koriste za istu stvar", pojasnio je.

Hoće li ovakvih pojava biti više?

Na pitanje mogu li ovakve pojave na Jadranu u budućnosti biti češće, Ribarić kaže da zasad nema dovoljno sigurnih podataka za takav zaključak.

"Veza s klimatskim promjenama nije isključena. Postoje naznake da u toplijoj atmosferi bude veći broj dana pogodnih za meteotsunamije i mogućeg jačanja događaja u srednjem Jadranu, no te su procjene još nesigurne i temelje se na relativno ograničenom broju simuliranih slučajeva", rekao je.

Ipak, jedna stvar je sigurna – postupni i blagi porast srednje razine mora povećavat će posljedice takvih događaja.

"Rizik duž jadranske obale ne ovisi samo o postupnom porastu mora nego o njegovu kombiniranju s ciklonama, olujnim valovima i drugim ekstremnim pojavama", zaključio je Ribarić.