VELIKA VIJEST S KAPTOLA / Tko je novi pastir Crkve u Hrvata? Nadbiskup Dražen Kutleša je crkveni specijalac u kojega Vatikan ima puno povjerenje

Image
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

Dosadašnji nadbiskup Bozanić odlazi odmah, a Kutleša već danas preuzima zagrebačku nadbiskupiju

15.4.2023.
11:49
Zeljko Hladika/PIXSELL
VOYO logo

Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj jutros je objavila da je papa Franjo prihvatio odreknuće zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića od upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom, te će ga naslijediti mons. Dražen Kutleša, dosadašnji nadbiskup koadjutor. U prijevodu, Bozanić odlazi odmah, a Kutleša već danas postaje zagrebački nadbiskup.

Kutleša je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK-a na petogodišnji mandat, a sredinom veljače ove godine papa Franjo imenovao ga je zagrebačkim biskupom koadjutorom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
IZNENAĐENJE S KAPTOLA /

Josip Bozanić odlazi odmah, Dražen Kutleša je novi zagrebački nadbiskup!

Image
IZNENAĐENJE S KAPTOLA /

Josip Bozanić odlazi odmah, Dražen Kutleša je novi zagrebački nadbiskup!

Jedan od najutjecajnijih biskupa

Riječ je o jednom od najutjecajnijih hrvatskih biskupa u Vatikanu, a papa Franjo imenovao ga je članom Dikasterija za biskupe. Rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968, od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je sljedeće službe: vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. vanjski je suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.

Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: "U Tebe se, Gospodine, uzdam!". Papa Franjo imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije 11. srpnja 2020. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crkveni specijalac

Jutarnji je 2020. godine pisao da je Kutleša "crkveni specijalac u kojega Sveta Stolica ima puno povjerenje. Što nije slučaj s dobrim dijelom hrvatskih biskupa".

"Socijalno je osjetljiv, pametan i spreman na dijalog, a nisu naodmet niti vatikanske veze i poznanstva, na koje se može osloniti. Ukratko, točno onakav biskup, kakve preferira sadašnji Sveti Otac", rekao je tada izvor s Kaptola za Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je imenovan Bozanićevim nasljednikom, reakcije na Kaptolu bile su podijeljene, a Jutarnji je pisao da su na Kaptolu bili šokirani.

Za jedne je Kutleša bio karijerist koji jednostavno ne može odbiti funkciju. Za druge osoba od povjerenja Vatikana, ali i umirovljenog biskupa iz Mostara, za one treće, radikalnije, osoba koja je ponizila kardinala Bozanića, a za onu četvrtu struju zapravo je prelat koji je samo potvrdio dojam koji je stekla javnost: Papa nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije, pisao je Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svojevremeno su mediji pisali da je Kutleša žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i fenomena Međugorja, a na tom je tragu i njegova propovijed na lanjskog božićnoj misi u Splitu.

"Mi kršćani danas često prihvaćamo verziju kršćanstva koja nije baš nalik jednostavnom biblijskom događaju. Čini se da imamo potrebu za spektakularnim i velikim događajima. Ljudi hrle na mjesta ukazanja, idealiziraju i idoliziraju poznate propovjednike i duhovnike, hrane se najnovijim seminarima i popularnim kulturnim hirovima. Trebamo se vratiti jednostavnosti postojanog kršćanskog života, usredotočenog na jednostavnost i čistoću prema Kristu. Možda trebamo uvidjeti da je Bog Bog redovitog i normalnog, a ne samo spektakularnog", poručio je nadbiskup.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo