Iza dojava o bombama stoje maloljetnici? Stručnjak: 'Napravili su kardinalnu pogrešku!'

Nakon 11 dana gotovo svakodnevnih dojava o bombama u vrtićima, školama i trgovačkim centrima pa čak i jedna koja je stigla u KBC Zagreb, ministar Davor Božinović u srijedu navečer je konačno imao dobre vijesti. Policija je uhitila nekoliko osoba koje povezuju s lažnim dojavama o bombama koje su proteklih dana u velikoj mjeri uznemiravale cijelu Hrvatsku. Poznato je samo da je uhićeno nekoliko ljudi, među njima troje mlađe dobi. Maloljetnik je navodno uhićen u Zagrebu zbog sumnje da je nedavno poslao niz mailova s prijetećim porukama na adrese nekoliko zagrebačkih škola, dok su dvojica mladića uhićena na području Dalmacije. 

Danima se nagađalo tko stoji iza svega dok su djeca proživljavala stresove, roditelji izbivali s posla kako bi ih zbrinuli, gospodarstvo trpjelo ogromne gubitke... Zašto je policiji trebalo toliko da uhiti počinitelje, te je li moguće da iza svega stoje maloljetnici, komentirao je stručnjak za sigurnost i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman Gordan Akrap.

"Prvo treba vidjeti jesu li oni jedini. Bilo je 500-tinjak različitih dojava s različitim sadržajima s različitih servera. Policija je svaki put do sada uhitila ili jednu ili dvije osobe i vrlo često se radilo o maloljetnicima i tu je problem, upravo ta činjenica, što su maloljetnici zaštićeni zakonom", kaže stručnjak.

Međutim, postavlja se pitanje jesu li maloljetnici toliko kibernetički napredni i sposobni da im policija danima nije mogla ništa. Akrap smatra da jesu. Međutim, naglašava da on od početka govori da nisu problem samo maloljetnici jer oni nemaju toliko sofisticiran sustav zaštite te se oni ipak ne mogu toliko dobro sakriti i prikriti koliko to može država. Kada bi država odlučila provoditi takve aktivnosti - to bi bio problem. 

Išli su preko servera u Estoniji?

"Ono što je danas u digitalnom prostoru moguće, ako imate imalo tehnološka znanja, možete se prikriti i možete otežati državnom represivnom sustavu da provodi digitalnu forenziku. Međutim, pitanje je nedovoljnih znanja. Ako je istina da su oni išli preko servera u Estoniji, oni su izvršili samoubojstvo iz zasjede. Estonija je 2014. pretrpjela izuzetno snažan cyber napad iz Rusije, zbog čega je došlo do kompromitacije političkih procesa i društvenih procesa u zemlji. I Estonija je napravila izuzetno snažnu digitalnu strukturu i povećala na najvišu razinu digitalnu svijest kod stanovništva i zaštitne mehanizme. I to ne sami nego s NATO savezom i s nekim državama koje su bliske NATO savezu i Europskoj uniji. Izgradili su svoje digitalne obrambene, ali i napadne kapacitete", rekao je i dodao da on to govori već danima kako mi trebamo omogućiti Ministarstvu unutarnjih poslova da razvije ili da nabavi sredstva kojima omogućava brzo detektiranje u skladu sa ZKP-om svih prijetećih aktivnosti koje dolaze iz cyber svijeta. Zato je sada u Estoniji NATO centar izvrsnosti za borbu protiv digitalnih prijetnji. Na međunarodnoj razini radi se priručnik iz Talina, koji bi trebao biti temelj za međunarodno pravo i međunarodno digitalno pravo.

"Postoje načini. Obavještajne službe mogu surađivati, ali način na koji one dobiju informacije, nema težinu na sudu. Zato tu mora biti policija, a policija surađuje putem međunarodne pravne pomoći koja ide preko suca...", rekao je pa pojasnio da je to procedura koja traje prije nego što nalog stigne do vlasnika servera koji može otkriti detalje. Unutar Europola i Interpola bi to trebalo ići brže. Međutim, ako počinitelj koristi neke alate s dark weba ili ide preko pet šest servera i još ako je server u nekim državama gdje ne možete ni "primirisati blizu tih informacija", onda ne možete doći do adresa s kojih su poslane. 

"Država kada to radi može puno toga sakriti, odnosno može puno toga napraviti", rekao je pa se prisjetio kada su Iranci u jeku covid krize, krajem travnja 2020., napali digitalnom putem izraelski vodoopskrbni sustav. Oni su se išli praviti pametni i prikrili su svojih nekoliko koraka u napadnim djelovanjima i onda su pri kraju koristili za napad na Izrael server iz SAD-a jer je netko tamo pomislio da će Izraelci povjerovati da ih napadaju Amerikanci", rekao je pa pojasnio da su Izraelci svojim napadnim djelovanjima u digitalnom prostoru vrlo brzo identificirali da se radi o Irancima. Trebalo im je dva i pol dana, od toga šest sati da utvrde da su pod napadom i da taj napad zaustave, a u naredna dva dana su utvrdili tko je krivac. 

NAKON DOJAVE O BOMBI /

Ravnatelji predlažu online nastavu, Fuchs nije oduševljen: 'Neka mi objasne svrhu'

Je li to bila šala ili nešto puno gore?

"Da smo mi to uspjeli riješiti u dva dana, zamislite koliko bi to bilo manje psiholoških trauma, koliko nezadovoljstva, nerazumijevanja i koliko manje gubitaka za gospodarstvo", naglasio je. Na konstataciju da sada ipak možemo biti sretni da nije riječ o hibridnom ratu, Akrap naglašava da još ne znamo jesu li oni bili jedini te zašto su to radili - je li to bila samo šala ili se netko još prikačio. Iako se već nekoliko desetljeća događa da svatko toliko netko dojavi da je bomba u školi, što je srećom uglavnom bio način da se odgodi test, proteklih dana svjedočili smo stravičnim psihološkim posljedicama koje su dojave ostavljale na djecu, pogotovo vrtičke dobi. Ipak, najgore posljedice mogla je ostaviti potencijalna evakuacija i odgode hitnih operacija nakon dojave u KBC Zagreb. Srećom, to toga nije došlo. Akrap kaže da se treba utvrditi jesu li uhićeni maloljetnici odgovorni za sve dojave.  

"Uvijek imamo tri grupacije ljudi koji to rade. Imamo djecu, odnosno učenike koji na neki način žele odgoditi testove ili se glupiraju, prave budalaštine. Zatim su tu neuračunljive osobe te oni treći koji se prišarafe na taj plan", objasnio je stručnjak. Na pitanje kako je moguće da dvojac iz Splita i maloljetna osoba iz Zagreba nisu povezani te je li tu riječ baš o tome da se netko "prišarafio", Akrap kaže: 

"Moguće, ali trebamo vidjeti jesu li se sad i neki drugi sa strane priključili. Recimo, jesu li se neki iz Srbije možda zaigrali. Jer, ako je napadnuto preko servera iz Srbije, nema šanse da se to otkrije", rekao je. Srbi ne bi dali tu informaciju. Jer to onda ugrožava i njih, pogotovo ako je to učinila nekakva njihova hakerska skupina. Akrap je podsjetio na hakerski napad na KBC Zagreb prije nekoliko godina kada je bolnica bila prisiljena stati s operacijama.

"Nije to šala", dodao je. Akrap je komentirao i znači li ako danas ne dođe nikakva dojava o bombi da je policija doista riješila problem ili postoji mogućnost da su se i drugi, ako postoje, krivci - samo primirili. 

NOVE UPUTE /

Ako dojave prekinu maturu? Ravnateljica gimnazije: 'Dovoljno da se u jednoj dogodi'

'Ovo je čisti terorizam'

"Postoji, to ide u valovima, ali policija uvijek otkrije. Znam još iz mog vremena dok sam ja bio u sustavu. Doduše, tada nisu bile te prijetnje česte, ali su bile telefonske prijetnje preko neidentificiranih brojeva mobitela, prepaid kartica, jedna upotreba, pa se baci. I nama je trebalo nekoliko dana da detektiramo tko je, kako je kupio, gdje je kupio, gdje je lociran te da posložimo tu mrežu. Mi smo uvijek to našli, ali onda imamo jedan drugi problem, pogotovo kad je maloljetnik. Nema presude. Vi ćete osuditi i presuditi, ali nećete objaviti jer su maloljetnici zaštićeni", kaže i naglašava: 

"A ovo je čisti terorizam", kaže Akrap i dodaje da se to može tako nazvati iako ju u pitanju dijete bez nekog radikalnog motiva. Akrap objašnjava da postoje različiti motivi.

DOJAVE O BOMBAMA /

Tko to terorizira Hrvatsku? Stručnjak objašnjava zašto je zahtjevan proces istrage

"Nekima je to šala, znate, a neki nisu ni svjesni toga što rade", rekao je te dao primjer djece u Africi koja su ili primorana ili ispranih mozgova pa s 12 ili 13 godina nose kalašnjikov. I kako ćete ga vi tretirati? Kada stane ispred vas s uperenim kalašnjikovom, znate da je pun pun spremnih metaka. Što bi vi napravili", pita Akrap. 

"Znate koje je to moralno pitanje, a može vas ubiti kao zeca u dvije sekunde", kaže pa objašnjava da je dijete vjerojatno manje svjesno posljedica svog čina nego odrastao čovjek. To nisu samo pravosudna nego i etička pitanja. Što se tiče postrožavanja zakona za djecu u ovako teškim slučajevima, Akrap nije želio komentirati jer nije pravnik. Međutim, objasnio je kako dojave o bombama imaju strašne psihološke posljedice za djecu. I sam je roditelj. Koliko god je djece bilo evakuirano iz škole i vrtića, toliko roditelja je moralo izaći s posla kako bi ih zbrinuli. Hrvatska je u gospodarskom smislu izgubila nekoliko stotina tisuća radnih sati. Kada se taj broj pomnoži s prosječnom cijenom sata, to su milijuni eura gubitaka. 

"Osim psihološke i gospodarske strane kreće priča - Država ne zna, ne može riješiti, nesposobna je, država štiti. A mi cijelo vrijeme imamo upravo taj problem - rast nepovjerenja između stanovništva u kapaciteta države da država obrani stanovnike od prijetnji, od budalaština i od rizika", rekao je te dodao da je on za to da se državi omogući, prvenstveno Ministarstvu unutarnjih poslova, da oni nabave ili naprave i imaju pravo koristiti napadna sredstva u digitalnom prostoru kako bi brže, jednostavnije učinkovitije i nedvojbeno identificirali one koji se koriste ovakvim stvarima i prijetnjama i koji stvaraju ovakve rizike po društvu u digitalnom prostoru, a to znači napad na digitalna sredstva", rekao je. S time se opet dovodi u pitanje, kao nekad prisluškivanje telefona, jesu li ona demokratska. Međutim, to je nužda. 

Da smo to riješili u dva dana...

"Postoji vrlo jasna demokratska procedura koja je pod mogućnosti kontrole i nadzora njene zakonitosti i uporabe. Ali to smo omogućili državi, odnosno pojedinim njenim institucijama. Zato i ja jesam za to da se takve takve aktivnosti omogućuju Ministarstvu unutarnjih poslova i u digitalnom prostoru. Jer, zamislite da smo mi to riješili u dva dana koliko bi bilo manje pritiska, a s druge strane drugi put bi netko dobro razmislio. 

"Sljedeći put bi li se usudio takve stvari raditi jer zna da država to može napraviti, a ovako se svi očekuju. Možda mi ne bude ništa", rekao je pa naglasio kako on često i na svojim predavanjima govori. 

"Mi smo se u ratu obranili razvojem obrambenih sredstava i mogućnosti, a pobijedili smo jer smo razvili sposobnosti napadnog djelovanja. Mi se u Bljesku i Oluji, ne spominjući druge operacije, nismo branili, mi smo napadali. Napad je najbolja obrana", rekao je pa dodao da sada kada se govori da se moramo obraniti od kineske rakete, Akrap objašnjava da moramo razvijati naš obrambeni sustav da štitimo određeni prostor i određene kapacitete, da razvijamo napadne snage na način koji, kako je to obaveza naše u okviru NATO saveza s ciljem odvraćanja protivnika. Najbolji način odvraćanja protivnika je da on shvati da vi imate sposobnost protuudara. Pojasnio je da je to i razlog zašto Rusija nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje. 

"Da je Sjeverna Koreja i ona bi ga upotrijebili, ali Rusi ga neće iskoristiti zato jer je nuklearno oružje sredstvo odvraćanja. Nijedna normalna država vas neće napasti nuklearnim naoružanjem. Koliko god je puta Izrael bio u teškim problemima, nikad nije pomislio napasti nuklearnim oružjem. Tako i u digitalnom prostoru morate imati sposobnost djelovanja kako bi obranili suverenitet države, integritet i pravo na slobodan život. Jer, država je tu da svima nama omogući siguran i neometan život i pravo na rad", dodaje. 

U cijeloj priči najbitnije je znati jesu li svi uhićeni. Istraga koja je u tijeku pokazat će za koliko su prijetnji odgovorni uhićeni maloljetnici. 

POGLEDAJTE VIDEO Kraj masovnih evakuacija zbog dojava o bombama? Ministarstvo poslalo upute, evo što se mijenja