Hibridno ratovanje preko noći je ušlo u domaći politički žargon zahvaljujući predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministru obrane Damiru Krstičeviću koji su u nekoliko navrata, suočeni s neugodnim pitanjima, a očito nemajući jačih argumenata, tvrdili da je na djelu "hibridno medijsko djelovanje".
"Hibridni rat je pojam koji nema neku ozbiljnu definiciju"
Prošloga tjedna u Budimpešti, na summitu istočne i srednje Europe i Kine, hrvatski premijer je na pitanje jednog srpskog novinara "s kime to Hrvatska hibridno ratuje" (aludirao je na njegove prethodne tvrdnje o tome, nap.a.) reagirao nervozno i nesuvislim protupitanjem: "Jeste li vi u Hrvatskoj ili u Beogradu?"
Na sličan način premijer Plenković reagirao je i danas kada ga je novinarka N1 televizije upitala za promjenu njegove retorike oko presude šestorki u Haagu. Plenković joj je nadmeno odbrusio da se “zapita kakva je vrsta djelovanja njezino pitanje" pa opet ponovio tezu o "hibridnom medijskom djelovanju".
O sve učestalijem premijerovom potezanju "hibridnog rata" kao odgovora na neugodna pitanja i opravdanosti takve argumentacije u javnom govoru upitali smo političkog analitičara Žarka Puhovskog.
"Naravno da to ne može biti opravdano u javnom razgovoru bez nečega što bi barem ličilo na argumentaciju. No, trik je u tome da je hibridno ratovanje sintagma koja nema nikakvu ozbiljnu definiciju. Prema tomu, iako ne možete dokazati bavi li se netko doista hibridnim ratovanjem ili ne, ta se etiketa koristi kao što se prije 40-50 godina govorilo o "interesu vanjskog neprijatelja" ili "spoju unutarnjeg i vanjskog neprijatelaj". Smisao toga je sužavanje javnog prostora, i to je potpuno očito", smatra Puhovski.
ANALITIČARI O PLENKOVIĆEVIM IZJAVAMA: Vodi li se doista u Hrvatskoj hibridni rat?
"Zbog slučaja Praljak porast će upotreba tog izraza"
No, budući da se već tako učestalo koristi s naznakama sve raširenije upotrebe upitali smo prof. Puhovskog što, po njegovom mišljenju, stoji iza tog izraza.
"Taj izraz se koristi u apstraktnom smislu i to u najlošijem smislu te asptrakcije kao etiketa kojom se treba onemogućiti jedan kanal komunikacije, a koji će biti zapriječen time što će biti proglašen neprijateljskim. Jedino što se iz krugova NATO-a i EU može suvislo čuti kada je riječ o hibridnom ratu jest da se takvo što događa na ćirilici, odnosno da je to nešto čime se bave Rusi i Vladimir Putin. Ali nitko ne može jasno reći po čemu je nešto hibridni rat kada to radi Putin, a po čemu kada to rade Amerikanci", kaže Puhovski.
Sudeći po tvrdnjama najviših državnih dužnosnika, ispada da je i Hrvatska jedno od bojišta na kojemu se vodi žestok hibridni rat. Puhovski nudi svoje viđenje pozadine priče o hibridnom ratu u Hrvatskoj i Plenkovićevom nervozno potezanju iste.
"U Hrvatskoj u tom pogledu naprosto nikome nije jasno kako se hibridni rat odjednom javio kao problem osim ako nije riječ o tome da Plenković ima velikih poteškoća unutar svoje stranke pa na taj način pokušava povezati svoju poziciju, koja je trebala biti centristička, s percepcijom da desnica u njegovoj stranci jača. Mislim da će zbog slučaja Praljak porasti upotreba te fraze jer se Hrvatska našla na udaru kritika izvana. Čak možemo očekivati da će se doslovce javiti ono o čemu je zadnji na ovim prostorima govorio Franjo Tuđman - priča o sprezi unutarnjeg i vanjskog neprijatelja", zaključio je Puhovski.
