Četvrti, a u pojedinim zemljama i peti val pandemije koronavirusa donio je jednu neugodnu novost. Naime, 24. studenoga su Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prijavljeni slučajevi zaraze novom varijantom virusa SARS-CoV-2, koja je ubrzo dobila naziv omikron. Naravno, u znanstvenim krugovima je ta objava izazvala veliku paniku, zbog toga što su se, po tko zna koji put u posljednje gotovo dvije godine, našli u situaciji da moraju ispočetka proučavati nepoznatu prijetnju.
Ipak, znanstvenici, stručnjaci, ali i vlasti mnogih država uložili su značajan napor u razotkrivanju novog soja koronavirusa. U protekla dva tjedna otkrili su mnogo toga, a odgovore na najvažnija pitanja donosimo u nastavku teksta:
Što je omikron soj?
Omikron je nova varijanta koronavirusa otkrivena u pretposljednjem tjednu studenoga na uzorcima prikupljenima u Bocvani i Južnoafričkoj Republici. Svjetska zdravstvena organizacija je 24. studenoga prvi put dobila informacije o tim slučajevima, da bi dva dana kasnije omikron numerirala kao B.11.529 i dala mu ime koje sada zna cijeli svijet. Otada su slučajevi zaraze omikron sojem otkriveni u 55 država diljem svijeta.
Po čemu se omikron soj razlikuje od ostalih?
Razlika između omikrona i ostalih sojeva koronavirusa krije se u broju mutacija. Naime, omikron ih ima čak 50, od kojih su 32 na šiljastom proteinu koji omogućuje lakše prodiranje u stanice ljudskog organizma i brže umnožavanje, što ga čini visokozaraznim.
"Iz onoga što smo do sada naučili, možemo biti prilično sigurni da, u usporedbi s drugim varijantama, omikron ima tendenciju boljeg reinficiranja ljudi koji su prethodno bili zaraženi i dobili određenu zaštitu od covida-19. To je prilično jasno i očekivano je zbog mutacijskih promjena koje smo utvrdili u njegovoj proteinskoj strukturi. To otežava antitijelima da neutraliziraju virus", rekao je profesor Francois Balloux, direktor Instituta za genetiku Kraljevskog sveučilišta u Londonu.
Navodi se da je broj slučajeva u Južnoafričkoj Republici od pojave omikrona umnogostručen. Primjerice, u pokrajini Gauteng, gdje je otkriven prvi slučaj zaraze omikronom bilo je 580 hospitalizacija uzrokovanih covidom u prvih tjedan dana nakon otkrića soja, u odnosu na 120 hospitaliziranih dva tjedna ranije.
Evolucijski biolog Tom Wenseleers, s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu u Belgiji, smatra da omikron može zaraziti tri do šest puta više ljudi od delta soja u istom vremenskom razdoblju. "To je velika prednost za virus - ali ne i za nas", prenosi njegove riječi Guardian.
Uz to, omikron dijeli mutacije s beta i gama varijantom, koje ih čine otpornijima na cjepiva. Stoga su zdravstvene vlasti brojnih zemalja, pa i WHO, označili omikron soj visokorizičnim te preporučili nešto rigoroznije mjere, kako bi se suzbilo njegovo daljnje širenje.
Koliko je omikron otporan na cjepiva?
Ovo je pitanje na koje u ovom trenutku ne postoji konkretan odgovor. Dobar dio znanstvenika smatra da su i trenutna cjepiva dovoljno dobra zaštita, ali pod uvjetom da se ljudi procijepe i po mogućnosti, uzmu i booster dozu.
Voditelj laboratorija Afričkog istraživačkog instituta za zdravlje iz JAR-a, Alex Sigal tvrdi da omikron soj može djelomično zaobići zaštitu imuniteta koju pruža cjepivo Pfizer/BioNTech. Ipak, dodaje kako bi booster doza trebala pomoću u lakšem prebolijevanju zaraze.
Razlog tomu su već spomenute 32 mutacije na šiljastom proteinu. Zbog toga proizvođači cjepiva rade na novim varijantama, koje će biti prilagođene omikron soju. Jasno, treba još vremena kako bi se utvrdile sve njegove karakteristike, a u Europskoj Komisiji procjenjuju kako bi nova cjepiva protiv omikrona mogli registrirati već za tri do četiri mjeseca, ali ako bude potrebe za izmjenom postojećih cjepiva.
Koliko se brzo omikron širi?
Dovoljno je reći da se u dva tjedna od prvih službeno zabilježenih slučajeva, omikron proširio u 55 zemalja svijeta. Jasno, i ovaj podatak treba uzeti s rezervom, jer još uvijek nije poznato koliko dugo omikron cirkulira u ljudskoj populaciji. Znanstvenici teoretiziraju kako se radi o razdoblju od nekoliko mjeseci do više od godinu dana.
Kakve simptome izaziva omikron soj?
U početku se nagađalo kako bi omikron mogao izazivati paletu simptoma, od blagih, nalik na gripu, do teških za koje je potrebno intenzivno liječenje. No, sve više medicinskih izvješća sugerira kako omikron ipak uzrokuje uglavnom blage simptome nalik gripi.
Predsjednica Južnoafričkog liječničkog udruženja, Angelique Coetzee, otkrila je da su pacijenti zaraženi omikronom imali "blage" simptome koji su se razlikovali od onih povezanih s delta varijantom. Uglavnom su se žalili na umor, bol u tijelu i grlobolju. Nitko se nije žalio na uobičajene simptome covida-19, pa niti na gubitak okusa ili mirisa.
Stručnjaci ističu kako su upravo mlađe osobe nešto izloženije zarazi omikronom, zbog toga što, između ostalog, nisu procijepljene u dovoljnoj mjeri. Zasad nije poznato kako omikron soj djeluje na stariju populaciju i izaziva li kod njih teže simptome.
"Simptomi su slični gripi, povišena temperatura i k'o da ga je vlak zgazio, traju simptomi par dana", objasnio je epidemiolog Bernard Kaić, govoreći o prvim slučajevima u Hrvatskoj.
"Čini se da kod dosad zabilježenih slučajeva nemamo težih oblika bolesti, ali jasna je visoka tendencija zaraznosti", poručio je glavni američki epidemiolog Anthony Fauci.
Je li omikron soj zabilježen u Hrvatskoj?
Hrvatska je jedna od 55 zemalja u kojoj su zabilježeni slučajevi zaraze omikron sojem. Zasad su zabilježena tri slučaja, a još 13 uzoraka je u obradi. Sumnja se da je zarazu donio poslovni čovjek iz inozemstva, koji je prije dolaska na sastanak u Zagrebu, boravio u Južnoafričkoj Republici. Iz HZJZ-a poručuju kako su na tom sastanku sudjelovali domaći i strani državljani.
Kakve su mjere poduzete?
Čim je WHO označio omikron soj visokorizičnim, brojne su zemlje krenule u strože kontrole svojih granica, ali i ograničenja na svome teritoriju. Čak 43 od 53 europske zemlje su uvele ograničenja ulaska putnicima iz zemalja južne Afrike. Isto su učinili SAD, Australija i mnoge druge zemlje.
Osim toga, zbog već zahuktalog četvrtog vala zaraze, zemlje poput Njemačke, Austrije i Nizozemske uvele su svojevrsni lockdown za necijepljene. Tako će na sva javna okupljanja, pa čak i u trgovine moći samo cijepljeni ili oni koji su preboljeli zarazu. Austrija i Njemačka još razmatraju uvođenje obveznog cijepljenja.
U Hrvatskoj su, pak, zbog omikron soja izmijenjene epidemiološke mjere na granici. "Putnicima iz smjera Južne Afrike, Bocvane, Esvatinija, Lesota, Namibije, Zimbabvea i Hong Konga bit će ili zabranjeno putovanje ili će morati ići u 14-dnevnu karantenu uz obvezu testiranja. Bit će objavljena odluka, a granična policija će dobiti posebne upute kako postupati u tim slučajevima kada ljudi dolaze iz tih dijelova svijeta", poručio je još 26. studenoga ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite, Davor Božinović.
Četiri dana kasnije, stigla je odluka o zabrani ulaska državljanima navedenih zemalja ili svima koji su u njima boravili u protekla dva tjedna. Odluka će vrijediti najmanje do 15. prosinca.
HZJZ je, pak, zbog omikron soja izmijenio i trajanje izolacije, odnosno karantene. "Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom unutar pet dana od izlaganja. Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/samoizolacije. Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test treba potvrditi RT-PCR testom.
Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika, primjerice oboljelo dijete koje njeguju roditelji, kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome.
Ako je izvor zaražen omikron varijantom ili postoji epidemiološka sumnja da se radi o omikron varijanti, svi kontakti, neovisno o cijepnom statusu i preboljenju, podložni su karanteni u trajanju od 14 dana te se trebaju testirati PCR testom na početku karantene i zadnji dan karantene. Ako se u postavljene sumnje sekvenciranjem isključi omikron varijanta, 14-dnevna karantena se prekida, a s kontaktima se dalje postupa kao kod izloženosti udomaćenim varijantama virusa", stoji između ostalog u mjerama HZJZ-a.
Što možemo očekivati u budućnosti?
I ovo je pitanje jedno od onih na koje nema sigurnoga odgovora. Iako su znanstvenici optimistični zbog toga što omikron soj izaziva uglavnom blage simptome, boje se njegova utjecaja na stariju populaciju. Uz to, jasno je da i mutirana varijanta koronavirusa može dodatno mutirati i time stvoriti zasad neočekivane probleme.
Sami priznaju da im treba još vremena kako bi dodatno istražili omikron soj, što znači da će biti sigurniji u svojim zaključcima. Za to vrijeme, države će nastupati strogo prema putnicima, naročito iz izvorišta zaraze. Dotad se preporučuje pridržavanje epidemioloških mjera, ali i cijepljenje, naročito prvom ili booster dozom, ovisno od osobe do osobe.
