Nafta iz Zaljeva presušuje, ovaj gospodarski div mirno gleda: Spremali su se godinama
Kineski energetski sustav ima 'značajne rezerve' – od ogromnih rezervi nafte i ukapljenog prirodnog plina do snažne domaće opskrbe, uključujući alternativne izvore energije, poput vjetra i sunca
Xi Jinping godinama se priprema za ovakvu krizu. Kina mora osigurati svoju opskrbu energijom "u vlastitim rukama", navodno je rekao njezin predsjednik tijekom posjeta jednom od njezinih ogromnih naftnih polja 2021. godine.
The Guardian je napravio veliku analizu koja objašnjava zašto Kina nije u tolikoj panici, čak i kad se zaustave naftni tokovi te kako se zapravo pripremala na ovaj mogući scenarij.
Američko-izraelski rat protiv Irana gurnuo je Bliski istok u duboki sukob, pri čemu je Hormuški tjesnac – jedan od najvažnijih plovnih putova u globalnoj trgovini – gotovo zatvoren, a ključni energetski objekti diljem regije napadnuti su.
Izvoz nafte s Bliskog istoka pao je za 61 posto u posljednjih nekoliko tjedana, prema podacima konzultantske tvrtke za praćenje pomorstva Kpler – što potresa zemlje diljem Azije, koje su se oslanjale na regiju i u koje je poteklo 59 posto uvoza sirove nafte u 2025. godini, te su se utrkivale s uštedom energije.
No, čini se da je Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, u vrlo drugačijoj poziciji od većeg dijela kontinenta.
Kineske rezerve u energiji
Njezin energetski sustav ima "značajne rezerve", objasnio je u nedavnom radu Michal Meidan, voditelj istraživanja energije za Kinu u Oxfordskom institutu za energetske studije, neovisnom istraživačkom institutu – od ogromnih rezervi nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) do snažne domaće opskrbe, uključujući alternativne izvore energije, poput vjetra i sunca.
Kina, koja obično uvozi oko polovice svojih zaliha sirove nafte s Bliskog istoka, nije toliko izložena kao druga azijska gospodarstva. "Iako je udio vrlo visok, ograničen je u usporedbi s Japanom, Indijom ili Korejom", rekao je Meidan. Japan, na primjer, uvozi oko 95 posto svoje nafte iz regije.
Kina i dalje uvozi naftu iz Irana
Iran je nastavio isporučivati naftu Kini, svom glavnom kupcu, unatoč ratu. Kineski uvoz iranske sirove nafte neznatno je pao, prema procjenama Kplera, s 1,57 milijuna barela dnevno u veljači na 1,47 milijuna barela dnevno u ožujku.
Kineski brodovi kojima upravljaju državne tvrtke u međuvremenu rade na navigaciji širom regijom. Supertanker Kai Jing preusmjeren je ranije ovog mjeseca kako bi preuzeo saudijsku sirovu naftu u luci na Crvenom moru, izvijestio je kineski medij Caixin, a planirano je da će pristati u Kini početkom travnja.
Zašto Kina postaje svjetski lider u zelenoj energiji
Čak i ako je Peking prisiljen suočiti se s krizom opskrbe u inozemstvu, tiho je akumulirao izvanredno blago kako bi ublažio posljedice velikog šoka.
Peking ne otkriva veličinu svojih naftnih rezervi, a procjene se značajno razlikuju. No, općenito se slaže da ima ogromne zalihe: oko 1,4 milijarde barela, prema Centru za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.
Nakon početka rata, Peking je naredio svojim rafinerijama da zaustave izvoz.
Istodobno, kineska država nastoji smanjiti svoju ekonomsku ovisnost o fosilnim gorivima. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, u Kini se svake godine proda više električnih i hibridnih vozila nego u ostatku svijeta.
U međuvremenu su se njezini obnovljivi izvori energije brzo proširili posljednjih godina, smanjujući njezinu ovisnost o fosilnim gorivima. Energetski think-tank Ember procjenjuje da su vjetar, solarna energija i hidroenergija generirali oko 31 posto kineske električne energije u 2024. godini.
Ipak Meidan navodi i da dugotrajni poremećaji ipak izazivaju zabrinutost u Pekingu, iako je u boljoj poziciji od većine da se nosi s ekonomskim opasnostima koje donosi američko-izraelski rat protiv Irana.
POGLEDAJTE VIDEO Stručnjakinja otkrila koje će namirnice prve poskupiti zbog goriva: 'Situacija ne izgleda blistavo'