A PAR-NEPAR? /

Štern upozorava: 'Ovo nije kraj poskupljenjima, ali imamo rješenje iz Domovinskog rata...'

Vlada je ponovno ograničila cijene goriva, ali ono je svejedno poskupjelo. Energetski stručnjak kaže da Hrvatska ne mora strahovati od nestašica

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

23.3.2026.

13:21

D.Puklavec /N. Pavletic /Pixsell

Novo poskupljenje goriva ponovno otvara pitanje koliko je hrvatsko tržište doista zaštićeno od globalnih energetskih šokova te gdje je granica poskupljenja.

Podsjetimo, Vlada je u ponedjeljak donijela nova ograničenja za goriva pa ćemo tako od utorka e urosuper 95 plaćati 1,62 eura po litri (poskupljenje od 12 centi), eurodizel 1,73 eura po litri (poskupljenje od 18 centi), a plavi dizel 1,19 eura po litri (poskupljenje od 30 centi). Istodobno, dio tržišta, poput benzinskih postaja na autocestama, ostaje izvan tih mjera, a dodatni pritisak dolazi i kroz rast cijena plina.

Energetski stručnjak Davor Štern za net.hr tvrdi da rješenje za moguće nekontrolirano kretanje cijene goriva postoji, ali da ga uporno ignoriramo, a ono leži u Riječkoj rafineriji i domaćoj nafti.

DOSTA SKUPLJE /

Ovo su nove cijene goriva: Evo koliko ćete plaćati od ponoći

U razgovoru za net.hr o novim cijenama, Štern upozorava da ovo možda nije kraj poskupljenjima. "Bojim se da će biti još ako se ne nađe novi sistem", izjavio je, naglašavajući kako je Hrvatska izrazito izložena nestabilnom svjetskom tržištu.

"Mi smo izloženi svjetskom tržištu na dva načina: jedno kroz špekulacije na burzi sirove nafte, a drugo kroz špekulacije na burzi derivata", objašnjava Štern. Upravo te špekulacije, a ne stvarni troškovi, diktiraju cijenu koju građani plaćaju na benzinskim postajama.

Rješenje iz Domovinskog rata

Štern predlaže model koji se već dokazao u najtežim vremenima - aktivaciju Riječke rafinerije za potrebe domaćeg tržišta, čime bi se cijene formirale na temelju stvarnih troškova proizvodnje, a ne burzovnih igara.

"Kad bi mi u dogovoru s MOL-om osposobili riječku rafineriju da radi za hrvatsko tržište, što bi bilo i logično, onda bi Vlada mogla subvencionirati njezin rad i olakšati građanstvu", ističe Štern, podsjećajući na praksu iz prošlosti. "To je bilo za vrijeme Domovinskog rata, do negdje 2000. godine je tako bilo. INA je bila ta koja je snosila razlike u cijenama", kaže Štern.

Prema njegovom prijedlogu, gorivo bismo plaćali "po realnim cijenama, a ne po burzovnim". Krajnje pojednostavljeno - sirova bi se nafta u riječkoj rafineriji prerađivala u derivate pa ne bismo više ovisili o špekulacijama na tržištu derivata nego bi se točno znala cijena goriva.

Danas je situacija potpuno drugačija.

"Mi plaćamo danas gorivo i računamo cijenu goriva po cijenama na Mediteranu, a tu unutra su špekulacije. Ne vidim razloga, kad mi imamo svoju rafineriju koju kontroliramo, zašto te špekulacije ne bi zamijenili sa stvarnim stanjem i starim troškom cijene goriva?", pita se Štern.

Opet, vezano uz najnovije Vladino ograničavanje maksimalne cijene Štern ističe da mu nije jasno zašto je tako mala subvencija na plavi dizel baš u vrijeme kad ga poljoprivreda najviše treba jer je vrijeme proljetnih radova i sjetve.

Misterij statusa Riječke rafinerije

Međutim, ključno pitanje koje se nameće jest - radi li Riječka rafinerija uopće? Nakon silnih najava o modernizaciji i ulaganjima, Štern iznosi šokantan podatak da ni on, kao dugogodišnji stručnjak, ne može dobiti službenu potvrdu o njenom statusu.

"Ako prerađuje naftu... jer nikako ne mogu dobiti ni od koga potvrdu da riječka rafinerija prerađuje", kaže Štern, dodajući kako je postalo nemoguće pratiti njenu sudbinu.

"Već pet puta smo otvarali pa zatvarali rafineriju, pa je ona sad navodno u probnom radu. Trebao bi netko stati pred javnost i reći radili li riječka rafinerija u punom kapacitetu.", ističe Štern.

Dodatnu zabunu unosi i pitanje gdje završava hrvatska nafta. Dok iz Agencije za ugljikovodike tvrde da se prerađuje u Rijeci, Štern sumnja i u to. "Hrvatska nafta, 500 tisuća tona godišnje, ide na preradu. Upitnik - ide li na preradu u Mađarsku ili ide u Rijeku? Ja tvrdim da ide u Mađarsku", odlučan je Štern.

Imamo naftu, ali proizvodnja pada

Inače, kaže da Hrvatska crpi oko 500 tisuća tona nafte godišnje, uglavnom na starim naftnim poljima u Slavoniji, okolici Ivanić-Grada i Podravini. Iako to pokriva tek oko 20 posto naših potreba, nekada je proizvodnja bila znatno veća. "U moje vrijeme je bilo dva milijuna tona", prisjeća se Štern koji je do početka 2000-tih radio u INA-i.

PAR-NEPAR VOŽNJA? /

Stručnjakinja otkrila koje će namirnice prve poskupiti zbog goriva: 'Situacija ne izgleda blistavo'

Razlog pada vidi u nedostatku ulaganja. "Nije bilo novih otkrića, nije bilo novih istraživanja", kaže, ali dodaje da potencijal i dalje postoji. "Primjenom sekundarnih i tercijarnih metoda još se može povećati iscrpak te nafte iz tih polja." Objasnio je da se radi o metodi gdje se u rubne bušotine upumpava voda kako bi se preostala nafta potisnula prema proizvodnim bušotinama.

Panika na postajama je nepotrebna

No pojavile su se prve fotografije da nema pojedinog goriva na nekim benzinskim postajama. Takve povremene vijesti o nestašicama, poput nedavnog slučaja na INA-inoj postaji na Selskoj cesti u Zagrebu, unose nemir među građane. Ipak, Štern umiruje javnost i tvrdi da nema razloga za paniku i smatra da je to vjerojatno slučaj da možda cisterna nije došla i da se ne radi ni o kakvom poremećaju.

"U Hrvatskoj nema razloga da bude nestašica. To može biti poteškoća u logistici, da nije cisterna došla na vrijeme... Ali mi smo zadnji u lancu koji će ostati bez robe", uvjerava.

STIŽU NOVA POSKUPLJENJA /

Kako voziti jeftinije? Ovo je šest načina s kojima možete uštedjeti potrošnju goriva

Čak i u slučaju drastičnih poremećaja na svjetskom tržištu i cijene nafte od 200 dolara po barelu, Hrvatska, tvrdi, ima mehanizme zaštite.

"Imamo mogućnosti imati derivate u bilo koje vrijeme. Mogu cijene biti različite, ali neće biti nestašice. U stanju smo kontrolirati njihovu cijenu bez obzira na ludovanje na burzama", zaključuje. Na pitanje imamo li partnera za razgovor s obzirom na odnose s MOL-om, odgovara: "Ako dođe do neke situacije, mi uvijek imamo mogućnosti tu rafineriju staviti u funkciju hrvatskog gospodarstva, pa nek nas opet tuže."

Ne boji se scenarija 'par-nepar'

Na kraju, Štern poručuje da Hrvatska ne treba strahovati od scenarija poput vožnje "par-nepar" kakve pamtimo iz prošlosti.

"Kad smo mi Domovinski rat u najtežim mogućim uvjetima prebrodili bez toga, zašto bi se to danas dogodilo? Pametnom energetskom politikom, Hrvatska sa svojim zemljopisnim položajem i infrastrukturom može zadovoljiti sve svoje potrebe."

Osvrnuo se i na plin čije poskupljenje dolazi u kritično vrijeme također za poljoprivredu zbog proizvodnje gnojiva.

"Tu postoje stvari koje mi nisu jasne. Izgradili smo LNG terminal, prije tog smo ovisili o ruskom plinu, sad smo ovisni o američkom LNG-u. Domaća proizvodnja plina pokriva oko 30 posto potreba koja bi u krajnjoj liniji trebala zadovoljiti potrebe stanovništva. Međutim, gnojivo je danas vrlo lukrativna roba jer ih nema jer su zemlje Zaljeva proizvodile velike količine gnojiva. Trebalo bi staviti karte na sto, vidjeti odakle plin uvozimo jer ja se bojim da će opskrba LNG-a iz Amerike u jednom momentu također doći u pitanje", upozorava Štern koji dodaje da svi ugovori padaju u vodu u slučaju više sile.