Europa gori, ostaje bez vode i obara temperaturne rekorde: Vrijeme nam se pred očima mijenja
Je li ono što smo nekoć smatrali ekstremom postalo naša stvarnost?
Ovog ljeta Europa gori, ostaje bez vode i obara temperaturne rekorde. Od Hrvatske, Francuske do Španjolske i dalje – požarima, sušama i toplinskim valovima kao da se ne može pobjeći. Je li ono što smo nekoć smatrali ekstremom postalo naša stvarnost?
Neki prizori zauvijek se urežu – ovog ljeta bio je to požar u Omišu. Katastrofe takvih razmjera već smo gledali. Znali smo da su moguće, ali ne i da tako brzo mogu postati stvarnost.
„Prebacilo je preko Dinare gore, preko cijele Dinare, spustilo se skroz do grada“, kazala je Cvita u noći požara, 14. kolovoza.
Jedan život je izgubljen, osmero ljudi je teško ozlijeđeno. Iza jednog od najgorih požara u Hrvatskoj ostala je opustošena vizura.
„Oni su gasili čašom vode, jer je nestalo vode, osim onog što je ostalo u sustavu“, kazao je Ante u Lokvi Rogoznici 16. kolovoza.
Tisuću hektara izgorjelo je u nekoliko sati – sve je bilo na strani vatre.
„Mi smo mislili da to ne može kod nas, ali evo samo vrijeme i konfiguracija terena, temperature daju vatri razornu moć s kojom mi moramo nekako izaći na kraj, izaći kao pobjednici“, kazao je Višeslav Pešić, zapovjednik DVD-a Omiš.
Kilometarske vatrene linije
Posla je više nego ikad. Od Korčule, Pelješca do Primoštena – kilometarske vatrene linije više nisu iznimke.
Od početka godine do 10. kolovoza iz Državnog vatrogasnog operativnog centra otkrili su da je opožarena površina 75 posto veća u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj požara raslinja porastao za 23,4 posto, a broj požara na otvorenom prostoru za 13 posto.
„Jučer je prvi put aktiviran SRUUK na našem području. Imamo svako malo te krizne situacije“, kazao je Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske, 21. kolovoza.
„Zadnjih mjesec dana eskadrila stalno radi, konstantno smo u zraku“, kazao je Milan Došen, pilot kanadera, 15. kolovoza. I tako je Hrvatska postala jedan od primjera crne i ekstremne europske statistike ovoga ljeta.
Vatrene oluje u Europi
Samo u Francuskoj i Španjolskoj do kraja srpnja evakuirano je više od 320.000 ljudi. Odvojeni požari spajali su se i postajali toliko ekstremni da su stvarali vlastitu vatrenu oluju.
„Bilo je kao u filmovima, kao da se pakao otvorio i iz zemlje se vidjelo crveno grotlo pakla. Tako je ovdje izgledalo“, kazao je Jose Miguel Encinas iz Španjolske.
Šumski požari u područjima oko Madrida zahvatili su dvostruko veće područje od samog grada. Više od 10 osoba je poginulo.
Bili su to zapanjujući prizori – riječi su hrvatskih pilota kanadera nakon što su se vratili s požarišta u Francuskoj, gdje je najteže bilo pogođeno područje oko grada Bordeauxa. Francuski predsjednik Macron požar je nazvao najtežim od Drugog svjetskog rata.
„Požar je ogroman, ovo je kao David protiv Golijata“, kazao je Eric Brocardi, potpukovnik francuske vatrogasne postrojbe.
Niz brzih šumskih požara zahvatio je i grčki otok Salaminu. Dvoje ljudi je poginulo.
„Nema protupožarnih prosjeka, nema jasno utvrđenih evakuacijskih puteva, nema prevencije“, kazala je Maria Papaeleftheriou sa Salamine u Grčkoj.
Zabrinuti su bili čak i u Britaniji gdje je premijer izdao zabranu prodaje jednokratnih roštilja tijekom ljeta. „Pozivamo sve trgovce da se pridržavaju te zabrane, posebno u ovom trenutku“, kazao je Andy.
Do 20. kolovoza u Europskoj uniji izgorjelo je više od 616 tisuća hektara. To je manje nego u rekordnoj 2025., ali više nego dvostruko od dugoročnog prosjeka za isto razdoblje.
A najgore je što područja niskog rizika to prestaju biti. „Priroda rizika se mijenja, a mijenja se i karta rizika. Uslijedit će razdoblje prilagodbe dok ljudi ne shvate da ovo nisu izolirani događaji. Oni će se nastaviti događati“, kazala je Subhra Bhattacharjee, glavna direktorica Vijeća za nadzor šuma. Jer nam se vrijeme pred očima mijenja.
Europa ostaje bez vode
Polovina cijele Engleske službeno je pogođena sušom. Dugotrajne vrućine i raširena suša spustile su vodostaje Rajne i Dunava na rekordno niske razine, što stvara pritisak na opskrbu energijom čija cijena u nizu zemalja raste.
„Kao rezultat toga, šest neaktivnih turbina može se početi postupno ponovno pokretati najkasnije u nedjelju u ponoć“, najavio je Peter Magyar.
Mađarski premijer to je najavio nakon što je nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi gotovo polovicu mađarske električne energije, radila sa samo 25 posto kapaciteta.
U Rumunjskoj je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava ugašen i drugi reaktor nuklearne elektrane Cernavodă. Snaga reaktora je u srpnju na 80 posto smanjena i u Krškom.
Na udaru su i promet i poljoprivreda. „To remeti redovito odvijanje prijevoza tereta i logističkih lanaca, što predstavlja vrlo ozbiljan problem ne samo za Mađarsku, već i za cijelu Europu“, kazao je Szalma Botond, potpredsjednik Federacije nacionalnih udruženja brodskih posrednika i agenata.
Kako se voda povlačila, tako je otkrivala ono što je dugo bilo skriveno pa i u Hrvatskoj – od ratnih brodova i mostova do streljiva.
Peti toplinski val
Prva naznaka neobičnog ljeta stigla je još u svibnju, kada su oboreni temperaturni rekordi u nekoliko zemalja.
Prema podacima NASA-e, do sredine kolovoza Europljani proživljavaju i peti toplinski val. Već u lipnju u Španjolskoj su temperature dosezale 45, a u Francuskoj 44 stupnja.
Preliminarni izvještaji sugeriraju da je vrućina možda povezana s 10.000 smrti na Starom kontinentu.
„Ekstremna vrućina sada traje dulje i zahvaća mnogo veća područja nego što je to bio slučaj u hladnijim klimatskim uvjetima u prošlosti“, kazao je John Kennedy, voditelj Odjela za klimatske informacije Svjetske meteorološke organizacije.
Da je takva prošlost sve dalje od trenutačne stvarnosti, prizori diljem Europe samo potvrđuju.