Doznajemo: Uvjeti za kredite mogli bi biti još stroži! Stručnjaci upozoravaju: 'Nema potrebe za tim'

Sve manje građana odlazi u banke po stambene kredite, među ostalim i zato što mnogi više ne ispunjavaju uvjete za njihovo dobivanje. Među njima je i Jelena iz Zagreba koja razmišlja o kupnji većeg stana.

"Ja sam prije dvije godine kupila stan, sad je otišlo dvije do tri tisuće eura gore po kvadratu. Moram se još raspitati u drugim bankama, osim ove moje", kaže Jelena.

Zbog rasta cijena nekretnina, geopolitičkih sukoba i nestabilnosti na burzama, Savjet Hrvatske narodne banke poručuje kako bi se uvjeti kreditiranja mogli dodatno pooštriti ako se rizici nastave povećavati.

RTL DETEKTOR /

Tko će znati što kupujete? EU mijenja način na koji koristimo novac: Treba li se brinuti?

Veće učešće problem za kupce

Mjere uvedene prije godinu dana, među kojima su ograničenje da rata kredita ne smije prelaziti 45 posto prihoda kućanstva i obvezno minimalno učešće od 10 posto, već su usporile tržište nekretnina, smatra stručnjak za nekretnine Boro Vujović.

"Apsolutno je pala potražnja. Možda čak nije toliko problem cijena, koliko činjenica da ljudi ne mogu zadovoljiti uvjet da imaju potrebno učešće. Ako gledate da je cijena stana u Zagrebu 300 tisuća eura, za takvu kupnju trebate imati oko 60 tisuća eura gotovine", kaže Vujović.

Podaci HNB-a pokazuju da stambeni krediti i dalje rastu, gotovo 15 posto na godišnjoj razini, no u posljednja tri mjeseca taj je rast usporio i iznosi oko 12 posto.

Kreditni posrednik Vjeko Peretić pad interesa povezuje s usporavanjem tržišta nekretnina.

"To korelira s padom kupoprodaja na tržištu nekretnina koji je veći od 20 posto. Interes se smanjio i kod nas posrednika i u bankama za stambene kredite", kaže Peretić.

NEKE ĆE I SKUPO KOŠTATI /

Jedna pogodnost za vozače i prekršitelje se ukida! Stižu velike promjene, evo detalja

HNB razmatra nove mjere

U Hrvatskoj narodnoj banci poručuju da će javnost pravodobno obavijestiti o eventualnom pooštravanju uvjeta kreditiranja te da pritom vode računa o zaštiti potrošača i stabilnosti financijskog sustava.

Nove mjere mogle bi se odnositi na smanjenje udjela kredita u odnosu na prihode kućanstva, ograničenje iznosa kredita u odnosu na vrijednost nekretnine ili skraćivanje maksimalnog roka otplate. Moguća je i kombinacija više takvih mjera.

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da poštuju regulatorne zahtjeve te da i neovisno o mjerama HNB-a primjenjuju stroge kriterije procjene kreditne sposobnosti klijenata.

MINISTARSTVO PRIOPĆILO /

Stiže bitna promjena za Hrvate koji kupuju i prodaju na rate

Stručnjaci smatraju da dodatno pooštravanje nije potrebno

Sugovornici smatraju kako su postojeće mjere dovoljne i da ih ne treba dodatno postrožiti.

"Vrlo je mali broj onih koji imaju problema s otplatom tih kredita, svega 1,5 posto. Treba li 98,5 posto urednih građana trpjeti zbog drugih mjera i zbog mogućnosti da se situacija u budućnosti pogorša? Mislim da ne", poručuje Peretić.

Vujović smatra da se pravi problem nalazi drugdje.

"Problem su gotovinski krediti. A ljudi, znamo kakav je naš mentalitet, zadnje će prestati plaćati ratu kredita", kaže Vujović.

Na tržište kredita dodatno utječu i kamatne stope, zbog čega su sve oči uprte u Europsku središnju banku koja odlučuje o njihovom daljnjem kretanju. Cilj eventualnog podizanja kamata je obuzdavanje inflacije.