Poznato je da majčin i očev DNK tvori genetsku strukturu potomaka, ali znanstvenici vjeruju kako na izgled potomstva utječu i svi drugi s kojima je majka spavala. Istraživanje provedeno na vinskim mušica ustvrdilo je da na veličinu njihovog potomka utječe veličina prijašnjeg ženkinog partnera.
Kako je to moguće?
Znanstvenici smatraju da to toga dolazi zato što kemijski sastav sjemene tekućine ima trajan učinak.
Russell Bonduriansky, profesor sa Sveučilišta New South Wales u Australiji, rekao je:
"Tradicionalno se smatra da kada dolazi do parenja nema prijenosa resursa te da mužjaci svojom DNK pomažu oplodnju jajne stanice, ali mi smatramo da se nešto puno kompleksnije događa."
Njegovo je istraživanje započelo 2014. godine, a otkriveno je da prilikom parenja mužjak izbacuje svoju spermu koja neće oploditi ženku ako nije plodna, ali će utjecati na izgled njezinog potomstva. Istraživanje je ustvrdilo da veličina potomaka u vinskih mušica ovisi o veličini ženkinog prijašnjeg partnera, odnosno da je kemijski sastav sjemene tekućine utjecao na jajnu stanicu unatoč tome što taj mužjak nije bio otac. Profesor Bonduriansky smatra da "ženke biraju čak i kada nemaju jaja za oploditi jer na taj način dobivaju nešto za buduće potomstvo."
Nova saznanja
Sjemena je tekućina kemijski izuzetno kompleksna jer ne sadrži samo proteine već i RNA koja pluta u tekućini izvan spermija, zbog čega i mala količina ejakulata može imati značajne posljedice. Profesor je kazao kako je "poprilično jasno da je sjemena tekućina puna očinskog RNA" te da je "to isto potvrđeno i kod miševa, voćnih mušica, crva i ljudi." Dodao je kako "kod nekih, uglavnom kod crva i miševa, postoji dokaza da RNA može imati značajnu ulogu na razvoj fetusa, ali još nije utvrđeno do kakvih posljedica može doći. Na sjemenu se tekućinu dosad gledalo drugačije, a ne kao ne resurs koji može poslužiti ženkama i koji one namjerno traže."
Je li ovo povratak telegoniji?
Telegonija je naziv za teoriju prema kojoj prethodni ženini partneri utječu na njezino buduće potomstvo, a prvi ju je predložio Aristotel. Ona je bila i jedan od glavnih razloga zašto je kraljevima bilo zabranjeno ženiti se razvedenim ženama. Ta je teorija opovrgnuta zahvaljujući napretku u genetici, međutim ako je vjerovati gore navedenom istraživanju, objavljenom u časopisu 'Ecology and Evolution', je li došlo vrijeme da se neke stvari ponovno zapitamo?
Izvor: Mail Online