STRUČNJACI OBJAŠNJAVAJU

Koja je prava istina o kravljem mlijeku i imaju li ljudi uopće genetsku potrebu za njim?

Piše: Vlatka Ernečić / Vrijeme: 12:31 22.11.2016 / Rubrika: ,
Foto: Antonio_Diaz/Thinkstock
0
0 dijeljenja

O kravljem mlijeku se sve više govori u negativnom kontekstu, a mi smo provjerili koja je pozadina iza toga

Podaci pokazuju kako prosječni pojedinac kroz godinu konzumira oko 80 litara mlijeka, no čak oko 40 posto istog konzumiramo zajedno sa žitaricama. A pod ‘prosječnom osobom’ smatra se kako je oko 60 posto djece, piše The Guardian. No, čini se kako ovaj napitak prepun nutrijenata ipak izlazi iz mode, jer naime, čak 37 posto Amerikanaca pije mlijeko u puno manjim količinama nego što je to bio slučaj 70-ih godina, dok je u Velikoj Britaniji konzumacija ovog napitka pala za jednu trećinu u posljednjih 20 godina.

O mlijeku se sve više piše u negativnom kontekstu, a ono što je intolerancija na gluten učinila kruhu, to intolerancija na laktozu sad čini mlijeku. Na jednom je blogu nedavno objavljen i članak pod nazivom: “Možda ljudi sve manje piju mlijeko zato što je za većinu nas otvorno.”

Koje je rješenje?

Milk in a glass jug

Laktoza je zapravo šećer koji nalazimo u mlijeku i ostalim mliječnim proizvodima, a njemu je potreban enzim laktaza koja ga razgrađuje. Ako laktaze nema, laktoza se razgrađuje s bakterijama u crijevu, što onda dovodi do nadutosti, bolova u želucu, proljeva i slabosti. A kod čak 70 posto ljudi tijelo prestaje samo proizvoditi laktazu nakon što prestanu piti majčino mlijeko. I genetski gledano, bebe su te kojima je mlijeko potrebno, a odraslima baš i nije, barem ne u jednakim količinama.

No u Sjevernoj Europi, u kojoj već stotinama godina postoji tradicija uzgoja stoke, ljudi su razvili genetsku mutaciju i potrebu za kravljim mlijekom te samo između 2 i 15 posto ljudi ondje ima nedostatak laktaze u tijelu. Ta se brojka povećava na 23 posto u središnjoj Europi te na čak 95 posto u azijskim zemljama.

Pa, je li onda nedostatak laktaze normalno stanje? Baš i ne – jer ako nam je u jednom periodu života mlijeko bilo potrebno, trebali smo se prilagoditi i na njegovu daljnju konzumaciju. Također, kravlje je mlijeko bogato nutrijentima – ono sadrži kalcij, vitamine A i D te riboflavin i proteine te sadrži prilično malo kalorija.

Liječnica Miranda Lomer, viša savjetnica i nutricionistica za gastroenterologiju u Zakladi Guy’s and St Thomas’ NHS, tvrdi kako naša tijela ustvari puno lakše probavljaju kalcij iz kravljeg mlijeka nego onaj iz bademovog ili kokosovog mlijeka (za koja također kaže kako su i puno manje hranjiva).

Lomer također naglašava kako nedostatak laktaze nije isto što i intolerancija te da ljudi s intolerancijom na laktozu i dalje mogu normalno konzumirati mlijeko uz žitarice (od 250 do 375 mililitara na dan) i čaj (oko 50 mililitara na dan).

Možemo se testirati

Breakfast cereal wheat flakes in bowl and milk bottles

Lomer tvrdi kako možete sami sebe testirati jednom čašom mlijeka. Nakon što je popijete, ako osjetite nadutost, kruljenje i ako dođe do proljeva unutar 24 sata, to znači da ste intolerantni na laktozu. No, moguće je da i dalje možete konzumirati mlijeko uz čaj, žitarice ili primjerice kruh.

Neki ljudi pak tvrde kako postoje brojne etičke kontroverze oko iskorištavanja krava zbog mlijeka, ali nije točno da ljudi nisu genetski predodređeni da ga piju – a primjer su ljudi u Sjevernoj Europi, koji očito jesu modificirani za njegovu konzumaciju.

Piše: Vlatka Ernečić / Vrijeme: 12:31 22.11.2016 / Rubrika: ,

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr