(PRE)VISOKA LJESTVICA

Sve mora biti savršeno? Kako se osloboditi negativnih posljedica perfekcionizma

Bilo da se odnosi na našu vezu ili posao, neki ljudi jednostavno uvijek žele sve učiniti bez greške. No, je li takav život moguć i jesmo li spremni platiti visoku cijenu savršenstva?

perfekcionizam
Foto: profimedia.hr

Ne postoji jednoznačna definicija perfekcionizma jer se težnja k savršenstvu može pojaviti u raznim oblicima i u različitim aspektima života. Ipak, perfekcionizam možemo prepoznati po dvije glavne osobine:

Žele biti najbolji

Osoba koja naginju perfekcionizmu natječu se – sa samom sobom. Uvijek nastoji biti bolja, brža, preciznija, točnija i uspješnija nego što je bila. Ovo je osobito vidljivo, na primjer, u sportu ili na radnom mjestu, gdje su osobni uspjesi i neuspjesi još očitiji.

Brinu se da će pogriješiti

Osobe koje pate od perfekcionizma najviše strahuju od vlastitih pogrešaka. Boje se da će ih drugi osuditi ili kritizirati. Njihova je najgora noćna mora ta da nešto pođe krivo zbog njihova propusta ili pogreške. U pozadini ovog straha krije se osjećaj manje vrijednosti koji se pokušava kompenzirati time da se sve uvijek učini savršeno. Pri tom takvi ljudi sami sebe muče sumnjom u sebe i vlastitu kompetenciju.

Kako nastaje perfekcionizam

Je li ova osobina nešto s čime se rađamo? Psiholozi tvrde da nije tako, perfekcionizam se, naime, uči. Najčešće se to događa već u djetinjstvu, iz želje djeteta da zasluži priznanje drugih. Perfekcionisti svoje rezultate dovode u uzročno-posljedičnu vezu s priznanjem, a pogreške dovode povezuju s vlastitom nekompetencijom. Kako se to točno događa? Na primjer, ako dijete odgajamo pomoću sustava nagrada i kazni. Učimo li dijete da se mora strogo pridržavati zadanih pravila jer će u protivnome biti kažnjeno, ono će ih se držati iz straha od kazne, a to se može odraziti i na njegovo ponašanje kasnije, u odrasloj dobi. Moguće je da će tako odgajano dijete postati perfekcionist jer će se podsvjesno bojati da bi počinjene greške mogle rezultirati nekim oblikom kazne.

Image
Foto: Pexels

Može li perfekcionizam biti dobar?

Na ovo je pitanje teško jednoznačno odgovoriti. Možemo se složiti kako ponekad veliki ciljevi i visoki zahtjevi koje postavljamo pred sebe mogu djelovati motivirajuće. Problem kod perfekcionizma nastaje onda kada ljestvicu postavimo previše visoko i ne možemo ostvariti zadano. U tom slučaju perfekcionist će od sebe dati još više i potpuno se iscrpiti, osjećajući se frustrirano ako ne uspije u onom što je naumio. Tada perfekcionizam prestaje biti naše pogonsko gorivo, postaje izvor frustracije i veliko opterećenje.

Druge negativna strane perfekcionizma

Osim što perfekcionizam može rezultirati kroničnom anksioznošću, može nam praviti niz problema u svakodnevnom funkcioniranju i socijalnim kontaktima. Osobe koje osjećaju unutarnju prisilu strogo se držati određenih pravila nisu fleksibilne i teško će se prilagoditi ljudima oko sebe. Radi toga takve osobe mogu teže uspostavljati međuljudske odnose. Dakle, riječ je o kompulzivnoj crti karaktera koja se dovodi u vezu s perfekcionizmom.

„I ljudi s narcisoidnim osobinama, kao što su radoholičari, i ljudi s opsesivno-kompulzivnim tendencijama skloni su biti perfekcionisti, iako se njihov perfekcionizam očituje na različite načine“, kaže Rainer Sachse, psiholog i voditelj Instituta za psihoterapiju u Bochumu.

Image
Foto: Pexels

Naime, osobe s narcisoidnim poremećajem imaju veliki problem s prihvaćanjem tuđih kritika i više od svega vole u očima drugih biti viđeni kao superiorni. Kombinacija perfekcionizma i narcisoidnosti nešto je što se često može vidjeti u kontekstu poslovnog svijeta. Takve osobe žude za tuđim priznanjem i streme k savršenom, uspoređujući se s drugima. Oni su radišni, točnije radoholičari, ne dozvoljavaju si pogreške i uvijek se nastoje dokazati, ali nikad neće biti zadovoljni bez obzira koliko su uspješni.

Kako se nositi s perfekcionizam

Psiholozi tvrde kako za oslobađanje od tereta perfekcionizma ne postoji samo jedan ispravan put. Jedan od načina kako se može početi raditi na ovom problemu jest osvijestiti kako savršenstvo zapravo nije moguće. Umjesto toga, treba se fokusirati na učenje – i to učenje kroz vlastite greške i propuste, jer kažu da su nam vlastite greške najbolji učitelj. Postavi si pitanje što ti tvoj perfekcionizam donosi, a što radi njega trebaš žrtvovati. Zapitaj se je li ono što gubiš vrijedi onog što ćeš dobiti? Na primjer, ako ostaneš duže na poslu kako bi svoj projekt dovela do savršenstva, hoće li radit toga patiti tvoj privatni život? Cijena je nekad zaista previsoka, razmisli ispaliti li je se platiti. I na kraju, zapamti da možeš ići jedino malim koracima naprijed, promjena ponašanja neće se dogoditi preko noći.

POGLEDAJ VIDEO: KAKO BITI SRETAN?