Kako promijeniti naš grad saznajte na Pedalafestu

Rijetko tko u djetinjstvu nije vozio bicikl, i malo je onih kojima taj super izum u djetinjstvu nije bio najdraži predmet. Vožnja nam je bila igra, veselje, i nismo trebali dodatni poticaj da sjednemo na bicikl, niti smo razmišljali o ekološkom otisku, boljem zdravlju ili jednostavnom dolasku od jednog mjesta do drugog, samo smo se vozili. Bicikl je jedna od rijetkih igrački koja ostaje za cijeli život, još ako tomu pridodamo sve samo pozitivne učinke vožnje biciklom, to postaje smislena igra.

arti-201205310522006Veliki broj europskih i svjetskih gradova se već godinama pretvara u ljudskija, sigurnija i zelenija igrališta za svoje građane, i taj trend nezaustavljivo raste. Takav zaokret u razmišljanju je vrlo logičan. Mijenjanjem ustaljenih navika koje su neodržive u ekonomskom, urbanističkom, i u smislu zaštite životne sredine, okreću se novim/starim načinima mobilnosti u urbanim sredinama.

Primjer Seville koja je u par godina postala pravi biciklistički grad u kojemu je broj biciklista u tri godine skočio sa 6 na 66 tisuća, u kojemu je u tako kratkom vremenu izgrađeno 160 kilometara biciklističkih staza, pokazuje da je promjena moguća.

U gradu je implementiran sustav javnih bicikala, broj automobila koji ulaze u centar grada smanjio se sa 25 na 10 tisuća, uz biciklističke staze bujaju male poduzetničke inicijative, a prvi put nakon 1980. godine zagađenje zraka je u opadanju. Primjer Seville sam uzeo upravo iz razloga što ovdje nije riječ o nizozemskom ili danskom gradu, razvijene sjeverozapadne Europe, s dugogodišnjom biciklističkom tradicijom i nešto ranije razvijenim senzibilitetom za urbanim biciklizmom.

Sevilla je dokaz da je brza promjena uz minimalna ulaganja moguća, da ovo jednostavno prijevozno sredstvo može učiniti naše gradove humanijim, bolje povezanim oazama po mjeri čovjeka. Ali, Sevilla nije izolirani primjer, vjerojatno najautocentričniji grad na svijetu New York zahvaća ista euforija, a nama bliži Ljubljana, Beč i Budimpešta pedaliraju u istom smjeru.

Kako promjeniti naš grad, kako se uključiti u ove pozitivne trendove?

Odgovore ćemo potražiti na Pedalafestu, (od 07.-09.lipnja 2012. u domu HDLU, http://pedalafest.org/), biciklisičkom festivalu koji će se fokusirati na nastojanje da naši gradovi prije svega imaju takve javne prostore i prometnu infrastrukturu koja privlači ljude da borave na otvorenom, pješače, voze bicikle i koriste javni gradski prijevoz, jer je prometna infrastruktura, dokazano, polje u kojemu se na najjeftiniji i najbrži način postiže održivost kroz zamjenu postojećih neefikasnih modela održivim.

Program festivala sadržava brojna predavanja i panele u kojima će sudjelovati nezavisni stručnjaci iz područja urbane mobilnosti, političari, urbanisti, geografi, poduzetnici, umjetnici i svjetski putnici. A iz koliko sve aspekata možemo promatrati bicikl, saznati ćete kroz bogati filmski program, radionice, izložbe i druge festivalske aktivnosti.

Zagreb će ovim festivalom ne samo obogatiti svoju kulturnu ponudu, već očekujemo da se približi ideji biciklističkog grada u pravom smislu. Biciklistički grad kakvim ga mi zamišljamo i želimo predstaviti na Pedalafestu nije grad u kojemu je sve podređeno biciklu, niti je mjesto namjenjeno nekakvoj subkulturi mladih, u kojemu nema mjesta za druge oblike transporta. To je grad u kojemu se svi brže i jednostavnije kreću, to je grad koji je čišći i ugodniji za život, grad u kojemu se ljudi više susreću i veseliji su. Biciklistički grad je također mjesto u kojemu odlazak na posao nije stres nego užitak, u kojemu niste toliko izolirani od drugih ljudi, u kojemu više sudjelujete u lokalnoj ekonomiji i u kojemu bi svatko poželio živjeti.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr