Savršeni primjeri za to su idući kreativci ili, bolje rečeno, genijalci, koji su svojim idejama i proizvodima potpuno promijenili svijet, no unatoč tome malo je onih koji znaju njihova imena.
Superman, televizija, FM radio, šibice, operativni sustav... nema čovjeka na svijetu koji za njih nije čuo. No, tko se krije iza tih dobro poznatih stvari koje vladaju svijetom? Vrijeme je da saznate!
1. Siegel i Shuster, tvorci Supermana
Jerry Siegel i Joe Shuster zaslužni su za rađanje najvećeg superheroja svih vremena – Supermana. Ova se ikona popularne kulture prvi put pojavila u izdanju Action Comicsa (Akcijski stripovi) u lipnju 1938., a kao zaseban strip počeo je izlaziti 1939. Nije trebalo dugo da zasja u punom sjaju i zaradi milijune.
Superman je pokrenuo stripove o superjunacima, postao je dominantan u američkom stripu, a kasnije smo u njemu uživali u mnogim filmovima, radijskim i televizijskim serijama te videoigricama.
Kako su ih zeznuli?
Supermanovi tvorci ipak su ostali bez ogromne zarade jer su, ne sluteći da će njihov superjunak doživjeti takav uspjeh, sva prava prodali DC Comicsu, i to za pišljivih 130 dolara.
Siegel je umro 1996. godine, a godinu kasnije započela je borba između njegove obitelji i korporacija Warner Bros i DC Comics za autorska prava na korištenje Supermanovog lika.
Iako je 1999. godine sud donio odluku da obitelj Siegel treba primiti polovinu profita od korištenja Supermana, poznate korporacije njihovim obiteljima 13 godina nisu platile ni lipe. Godine 2008. američki državni sud opet je presudio u korist obitelji Spiegel, otvarajući put i obitelji Shuster da zatraži ista prava. Međutim, DC i Warner odbili su isplatu, stoga je Spiegelova kći Laura Siegel Larson napisala pismo o sudskim sporovima i prljavim legalnim i ilegalnim trikovima korporacije Warner.
Početkom ove godine Warner Bros je ipak dobio pravnu bitku protiv potomaka jednog od autora Supermana, čime je ostvario potpunu mogućnost korištenja njegovog lika.
Žalbeno vijeće suda u Los Angelesu jednoglasno je odlučilo da se nasljednici Jeromea Siegela moraju pridržavati pisma u kojem su prihvatili ponudu Warner Brosa za njihov udio od 50 posto u Supermanu.
2. Philo T. Farnsworth, dječak s farme koji je izmislio televiziju
U dobi od samo 14 godina, točnije 1927. godine, ovaj je dječak u San Franciscu emitirao prvu televizijsku sliku pomoću katodne cijevi (izumljene 1897. godine). Kako su ga zeznuli?
Kad je mladi inovator s 20 godina predao zahtjev za patent, oglasio se David Sarnoff iz Radio Corporation of America, koji nije bio oduševljen idejom da televizija zamijeni radio, koji je u domovima Amerikanaca bio jako popularan. A ako će već morati to dopustiti, onda će profit od toga ubrati RCA, a ne dječak s farme.
Sarnoff je tijekom idućeg desetljeća držao mladog Farnswortha u šaci, priuštivši mu niz pravnih bitaka, u kojima je koristio razne sulude taktike ne bi li 'pazio' na njega. U jednom je trenutku samo počeo proizvoditi TV bez da je išta isplatio Philu.
Jedino što je Farnsworth dobio od RCA bila je jednokratna naknada od milijun dolara za licencu, no to nije bilo ni približno dovoljno za stres koji je pretrpio, a koji se odrazio i na njegovo zdravlje, pa je postao invalid.
Tek mu je 20 godina nakon smrti odana počast koju je zaslužio. Žalosno, zar ne?
3. Edwin H. Armstrong, otac FM radija
Kad ste posljednji put slušali AM radio? Namjerno? Kvaliteta zvuka je toliko loša da je ipak bolje uživati u tišini. Edwinu H. Armstrongu možete zahvaliti što je izumio frekvencijski radio (frequency-modulated ili FM), tako da zvučni signal može izbjeći smetnje do kojih dovodi električna oprema i atmosfera.
Kako su ga zeznuli? Činilo se da sve savršeno funkcionira, no tada se u priču opet upetljao David Sarnoff, koji se poigrao još jednim velikim umom.
S obzirom da je izgradio carstvo na AM radiju, Sarnoffu nije bilo u interesu zamijeniti ga FM-om, pa se pobrinuo da RCA ne samo sabotira razvoj te nove tehnologije, nego da je i pokuša na sve načine stopirati. Godine 1937. Armstrong je sam, iz svog džepa, napravio prvu FM radiostanicu i sve je konačno krenulo nabolje.
No, tu je prste opet umiješao Sarnoff i zatražio da se FM premjesti na drugu frekvenciju kako bi onemogućio dobar prijem Armstrongove postaje. Trebalo je proći nekoliko desetljeća da se FM oporavi. U kasnim 70-ima FM je napokon nadmašio AM, no tada je već bilo kasno.
Armstrong je počinio samoubojstvo 1954. godine skočivši s 13 kata zgrade.
4. John Walker, izumitelj šibica
Prva 'prava' šibica nastala je u Engleskoj, a napravio ju je kemičar John Walker. Da bi upalile provlačio ih je između presavijenog papira pokrivenog sitnim komadićima stakla.
Kako su ga zeznuli? Walker, nesvjestan važnosti svojeg izuma, radio je na njemu godinu dana, a onda sve zaboravio. Iako su mu prijatelji govorili da mora patentirati svoj revolucionarni izum, mislio je da to nije potrebno.
No, za razliku od njega, postojali su ljudi koji su imali drugačiju viziju, te su itekako bili svjesni bogatstva koje mogu zaraditi na šibicama. Tako je 1829. godine Isaac Holden poboljšao Walkerove šibice, no baš kao i njegov prethodnik, nije patentirao svoj proizvod.
Tu se u priču upetljao Samuel Jones shvativši da su šibice jedan od najkorisnijih izuma u povijesti te da će njima zgrnuti bogatstvo. Odlučio ih je patentirati i prodavati pod nazivom Lucifers.
5. Gary Kildall, otac operativnog sustava
Upravo njemu možemo zahvaliti što ne moramo biti geniji da bismo na računalu pronašli sve što trebamo. Godine 1973. započeo je razvoj operativnog sustava CP/M (Control Program/Monitor).
Kasnije je prozvan 'čovjekom koji je mogao biti Bill Gates i prije Billa Gatesa'.
Kako su ga zeznuli?
Priča govori da su trojica IBM-ovaca u ljeto 1980. godine došla u Digital Research Inc. (DRI) da razgovaraju o licenciranju vodećeg operativnog sustava njegove kompanije CP/M.
No, Gary Kildall ih je navodno pustio da gube vrijeme oko njegovog aviona jer nije bio zainteresiran, pa su se frustrirani IBM-ovci okrenuli Billu Gatesu i njegovom operativnom sustavu MS-DOS. Eh, da je znao što je mogao imati ne bi bio tako ravnodušan...
