Postroll

Preroll

<para>1. Kraljica Elizabeta I. (1533 – 1603): Elizabeta I. je sebe nazvala &apos;The Virgin Queen&apos; jer se odlučila udati za svoju zemlju umjesto za muškarca. Sada se to može činiti kao antička povijest, ali kraljica Elizabeta I. jedan je od najuspješnijih monarha u britanskoj povijesti, pod čijom vlasti je Engleska postala glavna europska sila u politici, trgovini i umjetnosti. Elizabeta je imala kamenit put do prijestolja i tehnički joj nikada nije smjelo biti dopušteno da vlada, zato što je bila žena i zato što je njezina majka bila Anne Boleyn, toliko omražena bivša supruga Henrika VIII. Međutim, Elizabeta I. dokazala je da su svi procjenjivači u krivu i postala je jedna od najvećih ženskih vođa. Poznata po svojoj inteligenciji, lukavosti i energičnoj naravi, &apos;The Virgin Queen&apos; je bila jedna od uistinu velikih žena u povijesti.
</para>

Queen Elizabeth I.jpg

<para>2. Abigail Adams (1744. - 1818.): 31. ožujka 1776., u pismu svom suprugu, ocu utemeljitelju Johnu Adamsu, buduća prva dama Abigail Adams moli njega i Kontinentalni kongres da pamte dame i budu velikodušniji i naklonjeniji njima od svojih predaka. Da ne stavljaju takvu neograničenu moć u ruke muževa. Abigail je rekla: &quot;Zapamtite, svi bi ljudi bili tirani da mogu. Ako se damama ne posveti posebna briga i pažnja, odlučni smo potaknuti pobunu i nećemo se smatrati vezanima nikakvim zakonima u kojima nemamo glas ili zastupnika.”</para>

Abigail Adams.jpg

<para>3. Elizabeth Cady Stanton (1815. - 1902.): 19.-20. srpnja 1848.: Na prvoj konvenciji o pravima žena koju su organizirale žene, Seneca Falls Convention se održava u New Yorku, s 300 sudionika, uključujući organizatorice Elizabeth Cady Stanton i Lucretiu Mott. Šezdeset osam žena i 32 muškarca (uključujući Fredericka Douglassa) potpisuju Deklaraciju osjećaja, što je potaknulo desetljeća aktivizma, što je na kraju dovelo do usvajanja 19. amandmana koji ženama daje pravo glasa.
15. svibnja 1869.: Susan B. Anthony i Elizabeth Cady Stanton osnovale su Nacionalnu udrugu za pravo glasa, koja je koordinirala nacionalni pokret za pravo glasa. Godine 1890. grupa se udružila s Američkom udrugom za pravo glasa kako bi osnovala Nacionalnu američku udrugu za pravo glasa.
</para>

Elizabeth Cady Stanton.jpg

<para>4. Emmeline Pankhurst (1858.-1928.): Emmeline Pankhurst bila je osnivačica grupe žena zvanih Sufražetkinje, koje su se nevjerojatno teško borile da žene dobiju pravo glasa u Velikoj Britaniji. Za to su često koristili nasilne i ekstremne taktike, a Emmeline zbog toga nije bila strana zatvorska ćelija. Međutim, kada je izbio Prvi svjetski rat, shvatila je da bi trebala pomoći u ratnim naporima i potaknula je druge sufražetkinje da učine isto. Dok su muškarci bili odsutni boreći se u ratu, mnoge žene poput Emmeline preuzele su poslove koje bi muškarci tradicionalno obavljali. Time su zaslužile veliko poštovanje i pokazalo je koliko su žene pridonijele društvu te su stoga zaslužile glas.
Godine 1918. donesen je zakon koji je dopuštao određenim ženama pravo glasa. Ovo je bio veliki korak u jednakosti između muškaraca i žena i mnogi bi tvrdili da za veliki dio toga moramo zahvaliti Emmeline.
</para>

Emmeline Pankhurst.jpg

<para>5. Marie Curie (1867. – 1934.): Marie Curie, rođena u Poljskoj, bila je pionirska fizičarka i znanstvenica, koja je skovala termin radioaktivnost, otkrila dva nova elementa (radij i polonij) i razvila prijenosni rendgenski aparat. Currie je bila prva osoba koja je osvojila dvije odvojene plemenite nagrade, jednu za fiziku i drugu za kemiju i do danas je Curie jedina osoba, bez obzira na spol, koja je dobila Nobelovu nagradu za dvije različite znanosti. Currie se tijekom svoje karijere suočavala s gotovo stalnim nedaćama i diskriminacijom, budući da su znanost i fizika bile područje u kojem su dominirali muškarci, no unatoč tome, njezino istraživanje ostaje relevantno i utjecalo je na svijet znanosti do danas. Marie je 1903. dobila Nobelovu nagradu kao prva žena u povijesti koja ju je dobila, a 1911. godine je dobila drugu. Zajedno s mužem znanstvenikom je otkrila radioaktivnost te se njihov rad koristi za radioterapiju .
</para>

Marie Curie.jpg

<para>6. Amelia Earhart (1897. – 1939.): 20.-21. svibnja 1932. Amelia Earhart postaje prva žena i drugi pilot ikada koji je letio non-stop preko Atlantika. Amelia Earhart je bila definicija prekršitelja pravila. Američka avijatičarka koja je postala prva žena koja je samostalno preletjela Atlantik i prva osoba koja je ikada preletjela sama od Havaja do SAD-a, Amelia je bila pionirska avijatičarka i prava žena pionirka. Earhart je odbijala biti određena prema svom spolu od malih nogu, rođena u Kansasu 1897. Godine 1920., Earhart je počela podučavati letenje i brzo je postala odlučna da dobije svoju pilotsku dozvolu, položivši ispit leta u prosincu 1921. Earhart je postavila više zrakoplovnih rekorda, ali njezin pokušaj da bude prva osoba koja je oplovila svijet doveo je do njezina nestanka i pretpostavljene smrti. 
</para>

Amelia Earhart.jpg

<para>7. Majka Tereza (1910. – 1997.): U rujnu 2016. godine objavljeno je da se Majka Terezija proglašava sveticom. U dobi od 12 godina, Tereza, koja je bila rimokatolkinja je odlučila da želi otići u Indiju širiti kršćansku poruku i pomagati ljudima. Tako je to učinila. Godine 1929. otputovala je u Indiju i na kraju je svoj život posvetila pomaganju siromašnih, osobito u indijskom gradu Kolkati. Svoj rad opisala je kao Božje djelo. Dok je bila ondje, pokrenula je nešto što se zove Misionari ljubavi. Ova skupina sada ima tisuće ljudi u gotovo 90 zemalja koji pomažu ljudima koji žive u siromaštvu diljem svijeta. Za svoj rad 1979. godine je dobila Nobelovu nagradu za mir. Zamolila je da se velika večera u povodu toga otkaže i da se sav novac da siromašnima u Kolkati. Do danas je zapamćena po tome koliko je voljela i brinula o ljudima te je hvaljena kao Svetica.
</para>

Majka Tereza.jpg

<para>8. Margaret Sanger (1879. – 1966.): 16. listopada 1916. je Margaret Sanger otvorila prvu kliniku za kontrolu rađanja u Sjedinjenim Državama. Smještena u Brownsvilleu, Brooklyn, njezina je klinika smatrana ilegalnom prema “Comstockovim zakonima” koji zabranjuju kontrolu rađanja, a klinika je pretresena 26. listopada 1916. Kada je morala zatvoriti još dva puta zbog zakonskih prijetnji, zatvorila je kliniku i na kraju je 1921. osnovala Američku ligu za kontrolu rađanja, preteču današnjeg Planiranog roditeljstva. Sanger, feministica i aktivistica za ženska prava, osmislila je izraz &quot;kontrola rađanja&quot;. Napisala je brošure i otvorila kliniku za žene desetljećima prije svog najvećeg postignuća, natjerala je Upravu za hranu i lijekove da odobri prvu oralnu kontracepciju, Enovid, 1960. godine, šest godina prije njezine smrti.
</para>

Margaret Sanger.jpg

<para>9. Maya Angelou (1928.-2014.): Maya Angelou je s  16 godina postala prva crna kondukterka u tramvaju u San Franciscu. Jako je željela taj posao, diveći se uniformama operatera, toliko da je njezina majka to nazivala svojim poslom iz snova. Majka ju je ohrabrivala da nastavi posao, ali ju je upozorila da će morati doći ranije i raditi više od drugih. Maya Angelou je jedna od najutjecajnijih žena u američkoj povijesti i bila je pjesnikinja, pjevačica, pisala memoare i aktivistica za građanska prava, čiji su nagrađivani memoari Znam zašto ptica u kavezu pjeva, ušli u književnu povijest kao prvi bestseler publicistike Afroamerikanki.
Angelou je imala teško djetinjstvo. Kao crnkinja koja je odrastala u Stampsu u Arkansasu, Maya je tijekom svog života iskusila rasne predrasude i diskriminaciju. U dobi od sedam godina, Angelou je napao dečko njezine majke, kojeg su zatim ubili njezini ujaci iz osvete. Incident je traumatizirao Angelou do te mjere da je godinama postala virtualno nijema. Znam zašto ptica u kavezu pjeva, kao i njezini drugi radovi bili su jedan od najglasnijih glasova u pokretu za građanska prava i istražuju teme kao što su identitet, silovanje, rasizam i pismenost te ilustriraju snagu karaktera i ljubav prema književnost, koja može pomoći u prevladavanju rasizma i traume.
</para>

Maya Angelou.jpg

<para>10. Frida Kahlo (1907. – 1954.): Frida Kahlo je bila meksička slikarica. Kahlo je postala poznata u Meksiku i diljem svijeta po stvaranju djela koja izazivaju razmišljanje utemeljeno na magičnom realizmu. Njezin autoportret iz 1938., pod nazivom &quot;Okvir&quot;, bio je prvi rad meksičke umjetnice iz 20. stoljeća koji je ikada predstavljen u Louvreu. Frida je tijekom svog života naslikala oko 200 slika, crteža i skica, od čega su 143 slike, a od kojih su 55 autoportreti. Za svoje autoportrete, zašto ih toliko često radi je Frida rekla: „Zato što sam ja tako često sama jer sam subjekt kojeg znam najbolje.” 
Životna priča Fride Kahlo i snažni autobiografski elementi njezine umjetnosti donijeli su joj status ikone feminizma. </para>

Frida Kahlo.jpg

<para>11. Eleanor Roosevelt (1884. – 1962.): Kada je njezin suprug FDR preuzeo dužnost, Eleanor nije samo stajala po strani, dramatično je promijenila ulogu prve dame, zalažući se za ljudska prava, prava žena i dječje ciljeve. Postala je predsjednica Komisije za ljudska prava UN-a 1945.
</para>

Eleanor Roosevelt.jpg

<para>12. Anne Frank (1929. – 1945.): Dnevnik Anne Frank jedan je od najiskrenijih, najsnažnijih i najpotresnijih izvještaja o Drugom svjetskom ratu, a napisala ga je njemačka tinejdžerka. Frank je bila židovska obitelj koja je živjela u Njemačkoj, zatim u Austriji tijekom Hitlerova uspona na vlast i tijekom Drugog svjetskog rata. Frank je bila mlada židovska djevojka koja je umrla u koncentracijskom logoru 1945. Njezin otac, Otto Frank, pobjegao je i objavio danas poznate dnevnike svoje kćeri 1947. u kojima je zapisala njezina iskustva tijekom holokausta. Njezino pisanje pomoglo je povjesničarima (i čitateljima) da bolje razumiju vrijeme.
Dnevnik Anne Frank preveden je na gotovo 70 jezika i intiman je prikaz jednog od najnehumanijih trenutaka u povijesti te nas može educirati o univerzalnim ljudskim kvalitetama emocija, strasti, ljubavi, nade, želje, straha i snage.

</para>

Anne Frank.jpg

<para>13. Margaret Thatcher (1925. – 2013.): Margaret Thatcher promijenila je lice moderne britanske politike. Političku karijeru započela je na Sveučilištu Oxford gdje je bila predsjednica Udruge konzervativaca. 1959. godine osvojila je zastupničko mjesto u Finchleyju i postala zastupnica Margaret Thatcher.
Ali stvarno je ušla u povijest 1975. kada je postala čelnica Konzervativne stranke, jedne od dvije glavne političke stranke u UK, a kasnije, 1979., prva žena britanska premijerka. Imala je prilično radikalne stavove zbog kojih je zaradila nadimak Iron lady. Bila je prisiljena dati ostavku 1990., ali ne prije nego što je postala najdugovječnija premijerka 20. stoljeća.  Neki su mislili da je spasila Britaniju kada je imala mnogo ekonomskih problema. Drugi su mislili da je uništila živote milijuna radnika. Što god ljudi mislili, nema sumnje da je njezina snaga značila da je ostavila traga u britanskoj politici.
</para>

Margaret Thatcher.jpg

<para>14. Kraljica Elizabeta II  (1926.-): U svojoj velikoj dobi od 91 godine, Njezino Veličanstvo nevjerojatno je zaslužno za svoje mjesto na listi žena koje su ostavile trag u svijetu. Ona sjedi na prijestolju već 66 godina, što je čini monarhom s najdužim stažom na svijetu. Imala je samo 25 godina kada joj je otac umro i kruna je prenesena njoj, a bila je u centru pažnje gotovo svaki dan svog života. Ona je britanski monarh s najdužim vladanjem do sada, a napravila je brojne promjene u monarhiji za vrijeme njezine vladavine.
</para>

Kraljica Elizabeta II.jpg

<para>15. Hillary Clinton (1947.-): Hillary Clinton je ušla u povijest još u srpnju 2016. kada je postala prva žena iz jedne od dvije glavne američke političke stranke koja je izabrana da se natječe za mjesto predsjednice. Ona je predstavljala demokrate, istu stranku kao tadašnji predsjednik Barack Obama. Iako nije pobijedila u predsjedničkoj utrci, inspirirala je milijune djevojaka i žena diljem svijeta.


</para>

Hillary Clinton.jpg

<para>16. Oprah Winfrey  (1954.-): Svoju TV karijeru započela je kao tinejdžerka, postavši najmlađa osoba i prva Afroamerikanka, koja je s 19 godina čitala glavne vijesti na kanalu u gradu Nashvilleu, u Americi. Sada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih voditeljica na svijetu. Prvi put se proslavila 1986. s Oprah Winfrey Showom. Trajao je 25 godina prije nego što je svoj uspjeh pretvorila u vlastiti TV kanal; Oprah Winfrey Network. Također je bila uključena u humanitarni rad, uključujući osnivanje dvije vlastite zaklade i doniranje milijuna vlastitog novca.

</para>

Oprah Winfrey.jpg

<para>17. Kamala Harris (1964.-): 20. siječnja 2021., Kamala Harris polaže prisegu kao prva žena i prva tamnoputa potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država. 
&quot;Iako sam možda prva žena na ovoj funkciji, neću biti posljednja&quot;, rekla je Harris nakon što je izabrana.
Kći jamajčanskih i indijskih imigranata, Harris je bila prva crna državna odvjetnica u Kaliforniji i pobijedila je na izborima za američki Senat 2016. </para>

Kamala Harris.jpg

BRILJANTNI UMOVI

<para>I dok su neki zidovi razbijeni, drugi su ostali, ali napredak se nastavlja. Kao što je Clinton rekla prihvaćajući svoju nominaciju: &quot;Kada nema stropova, nebo je granica.&quot; U galeriji je navedeno 17 žena koje su posebno doprinijele povijesti.</para>

#Žene Povijest

17 žena koje su ispisale povijest: Bilo u znanosti ili politici, njihova čvrsta ruka ostavila je neizbrisiv trag

17 žena koje su ispisale povijest: Bilo u znanosti ili politici, njihova čvrsta ruka ostavila je neizbrisiv trag

Žene su bile i ostale misterij: Ovih 7 činjenica o ženskom tijelu sigurno ne znate

Žene su bile i ostale misterij: Ovih 7 činjenica o ženskom tijelu sigurno ne znate