Govoreci o prometnoj kulturi ne misli se samo na ovakve situacije, vec i na sve ostalo ponasanje u prometu - od stajanja na pjesackom prijelazu, propustanja drugih vozila, ali i ponasanje pjesaka i biciklista. O ovim i svim ostalim svakodnevnim problemima odnedavno se bavi kolegij Prometne psihologije uveden od pocetka ovog semestra na osjeckom Filozofskom fakultetu. Nositelj kolegija je prof. emeritus Vladimir Kolesaric koji istice vaznost mentalnog zdravlja onoga koji sudjeluje u prometu
"Sto se tice vaznosti, mislim da je prakticno svakome jasno kolika je vaznost jer u prometu nema tehnickih problema, sve je covjek. Ako je i pukla guma, to je covjek - negdje je netko nije na vrijeme zamijenio ili je lose napravio. Ceste? To covjek radi, a da ne govorimo o samom upravljanju vozilima. Naravno, prometna psihologija se odnosi na sav promet", rekao je Kolesaric.
On poraznim smatra da ovakvog kolegija u Hrvatskoj jos nije bilo, pa cak ni na zagrebackom Prometnom fakultetu. S njim se slaze i psihologinja Mirjana Mozer koja godinama radi na testiranjima kandidata za vozace, i dodaje da je prometna kultura osobito vazna u svjetlu sve veceg broja vozila na cestama
"Po meni je najveca pogreska u tome da mi u vozilu uvijek zaboravljamo da je bitno da promet bude korektan, to jest da jedni drugima pomazemo, da si ne prkosimo. Mislim da nije vazno da netko i pogrijesi, jer to se dogodi - pusti covjeka da prode, da svi prodemo dobro", kaze Mozer.
Osim djelatnika fakulteta doprinos nastavi dat ce i djelatnici prometne policije, prometni strucnjaci i psiholozi.
