Kod ove bolesti postoje različiti simptomi, a uglavnom uključuju upalu, otekline te oštećenja zglobova, bubrega, srca, pluća i kože. Lupus dovodi imunološki sustav u stanje u kojem se počne ponašati hiperaktivno, točnije, ne može razlikovati što su antigeni, a što zdravo tkivo.
Različite vrste lupusa
Ono što je lupus je posljedica reakcije imunološkog sustava u kojoj antitijela imunološkog sustava direktno djeluju protiv zdravog tkiva, ne samo antigena, izazivajući tako oticanje, bol i oštećenje tkiva. Do sada je identificirano nekoliko različitih vrsta lupusa, a najčešće se govori o sistemskom lupusu. Postoje lupusi kože, izazvani lijekovima, neonatalni ili lupus kod novorođenčadi.
Sistemski lupus je teži je oblik jer može utjecati na svaki organ ili čak čitave organske sisteme. Glavni simptomi sistemske bolesti su upale ili neki drugi poremećaj na koži i zglobovima, promjene na plućima, bubrezima i često srcu. Ovaj tip lupusa često karakterizira smjenjivanje perioda kad je bolest aktivna i perioda remisije, to jest, kada je bolest u mirovanju.
Diskoidni lupus je oblik koji je ograničen na kožu. Glavni simptomi su mu osip koji se može pojaviti na koži glave, vratu i licu. Ova vrsta lupusa ne čini promjene na unutrašnjim organima. Diskoidni može prijeći u sistemski kod manje od 10% bolesnika, ali se to još uvijek ne može predvidjeti.
Lupus koji je indiciran lijekovima nastaje kao reakcija imunološkog sistema na određene lijekove koje ste uzimali. Glavne karakteristike su simptomi slični sistemskom lupusu. Lijekovi na koje nastaje ovakva reakcija su uglavnom povezani s onima koji se koriste u liječenju hipertenzije i srčane aritmije. To su najčešće iz grupe hidralizina i prokainamida. Osim toga, postoji preko 400 lijekova koji mogu izazvati ovu autoimunu bolest. Dobra je vijest da se lupus u slučaju prestanka korištenja lijekova može potpuno povući.
Ova bolest može se pojaviti i kod novorođenčadi, iako je to jako rijedak oblik. Javlja se kada majka proizvodi autoantitijela na svoj fetus. Lupus kod novorođenčadi najčešće nestaje u roku prvih šest mjeseci i to spontano te ne ostavlja nikakve posljedice. Majka koja pati od lupusa može to prenijeti na svoje nerođeno dijete ili novorođenče, te se mogu javiti i dodatne komplikacije u krvi i na srcu.
Uzrok može biti nasljedan
U nastanku i razvoju bolesti mogu sudjelovati nasljedni i vanjski čimbenici. Kod ljudi koji boluju od sistemskog lupusa postoji širok spektar autoantitijela na različite antigene. Tipična protutijela koja se pojavljuju su ona protiv komponenti citoplazme i jetre.
Kako na nastanak mogu utjecati i vanjski čimbenici, moguće je da se kod određene populacije pojavi ta bolest. Značajan uzrok su i virusne infekcije. Faktor rizika može biti i izlaganje suncu, točnije UV zrakama jer one mogu izazvati kožne promjene i pojačati bolest. S obzirom na to da postoji luspus uzrokovan lijekovima, oni su također mogući uzrok, kao i kemikalije s kojima se ljudi susreću.
Istraživanja su pokazala kako postoji i neka hrana čija konzumacija može uzrokovati nastanak ove bolesti. Iz tog razloga se preporučuje izbjegavanje hrane s velikom količinom masti. Zapazilo se da bolest suprimiraju muški, a potiču ženski hormoni pa je tako lupus češći kod žena nego muškaraca.
Faktori rizika uključuju izlaganje suncu, određene lijekove na recept te izloženost određenim kemikalijama. Iako liječnici ne znaju što točno uzrokuje lupus većina vjeruje da je on rezultat genetskih podražaja te podražaja iz okoliša.
Što je lupus češći u obitelji postoji šansa da će se pojavljivati kroz generacije pa postoji mogućnost da se naslijedi predispozicija za oboljenje, iako ne postoje poznati geni koji bi se mogli smatrati izravnim uzrokom bolesti.
Osim navedenog, lupus mogu uzrokovati ekstremni stres, pušenje, infekcije kao što je hepatitis C te kemijska izloženost trikloretilena u vodi i prašini.
Liječenje je individualno
Pristup liječenja lupusu mora biti individualan jer je odluka o terapijskom postupku u bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom vrlo teška. Tek kada se bolesnik dobro poznaje, kao i aktivnosti njegove bolesti, tek onda se može izvesti terapija lijekovima. Uz to savjetovat će se umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija. Liječenje lijekovima dijeli se na konzervativno s nesteroidnim antireumaticima, agresivno s kortikosteroidima te eksperimentalno s monoklonsksim protutijelima.
Doze, lijekovi i sama terapija varirati će ovisno od bolesnika.
