Do tog su zaključka američki znanstvenici došli nakon istraživanja provedenih na miševima kojima je prijetila opasnost od srčanog udara.
Tijekom određenog razdoblja raznim je grupama laboratorijskih miševa svakodnevno u prehranu dodavana manja, normalna ili veća količina kalija.
Pokazalo se da su krvne žile miševa koji su dobivali najnižu razinu kalija postale puno manje elastične, za razliku od arterija životinja čija je prehrana bila bogatija ovim mineralom.
No znanstvenici upozoravaju da, kao i u ostalim slučajevima, ni s konzumacijom banana ne treba pretjerivati jer kod nekih to može rezultirati trboboljom, povraćanjem ili dijarejom.
Informaciju o smanjenju elastičnosti krvnih žila i njihovu suženju potvrdio je i dr. Mike Knapton iz Britanske srčane zaklade.
"Uz dodatna istraživanja ustanovit ćemo razvija li se ova bolest kod ljudi na sličan način", kazao je za Independent.
Britanski Zavod za zdravstveno osiguranje preporučuje dnevnu konzumaciju 3500 mg kalija, a u drugdje u Europi ta vrijednost iznosi 4700 mg. Jedna banana srednje veličine sadrži ga oko 422 mg.
Osim u tom voću, kalijem su bogati krumpir, brokula, žitarice, riba, grah, klice, grožđice i perad.
Na nedostatak kalija u svakodnevnom će nas životu organizam upozoriti znakovima umora, grčevima u mišićima, vrtoglavicama.
Srce je iznimno važan organ u ljudskome tijelu, a neravnoteža natrija i kalija u krvi može poremetiti njegovu funkciju. Da bi srčani mišić ispravno funkcionirao ravnoteža elektrolita u krvi mora biti u granicama normale.
Kalij kao važan mineral i elektrolit igra vrlo važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca te tako pomaže normaliziranju ritma rada srca.
Prekomjeran unos natrija (soli) u hrani može rezultirati visokim krvnim tlakom, a tu nastupa kalij koji igra važnu ulogu jer pomaže u smanjenju krvnog tlaka. Visoki krvni tlak je danas raširen problem, a posljedice arterijske hipertenzije su mnogobrojne: oštećenje bubrežnih funkcija, moždani udar, oštećenje srčanog mišića i koronarnih arterija.
