Terapija funkcionira na način da potakne proizvodnju novih dendritičnih stanica, najvažnijeg dijela imunosnog sustava. Dendritične stanice se nazivaju i patrolnim stanicama ili pokretačima alarma imunološkog sustava.
One apsorbiraju materijale stranih tijelu (antigena) koje zatim koriste za izradu drugih imunoloških stanica, T-stanica, svjesnih antigena u tijelu. To naizmjence uzrokuje reakciju imunološkog sustava u T-stanicama. Stanice koje su aktivirane na ovaj način pronalaze put prema bolesnom tkivu i uništavaju strane tvari koje su okupirale tijelo.
Zahvaljujući tome u organizmu ne dolazi do anafilaktičnog šoka, najbrže alergijske reakcije, čiji ishod može biti i fatalan.
Velika prekretnica
"Ako zahvaljujući novoj terapiji na kojoj radimo uspijemo izliječiti alergije na hranu i slična stanja poput astme ili autoimunih bolesti, kao što je multipla skleroza, bit će to velika prekretnica u životu pojedinaca koji se s time nose cijeli život", kazao je voditelj istraživanja, John Gordon s kanadskog sveučilišta Saskatchewan.
Dendritične stanice prirodno se nalaze u tkivima koja su u kontaktu s vanjskim okruženjem, poput vanjskog sloja kože te u unutarnjem površinskom sloju nosnica, pluća, trbuha i unutarnjih organa.
Gordon i njegovi kolege odande su kod miševa uspjeli izolirati nešto dendritičnih stanica, izloživši ih potom jedinstvenoj mješavini proteina, kiselini srodnoj vitaminu A koja se prirodno nalazi u ljudskom crijevu i alergenu - kikirikiju ili proteinima iz bjelanjka jajeta.
Nakon što se modificirane dendritične stanice ponovno ubrizgaju u organizam miševa, njihova alergijska reakcija u potpunosti nestaje. Osjetljive imunosne stanice koje je ranije aktivirala alergijska supstancija, po ubrizgavanju reagiraju kao kod zdravih osoba koje ne pate od alergija.
Nada za milijune alergičara
Iako je tehnika zasad testirana samo na miševima, znanstvenici se nadaju da će u idućih godinu dana uspjeti provesti klinička ispitivanja na ljudima.
"Puno je alergičnih dobrovoljaca koji žele donirati stanice kako bismo ih iskoristili u laboratorijskim testiranjima", rekao je Gordon. Učinkovito liječenje moglo bi stubokom izmijeniti živote milijuna alergičara. Samo u Sjedinjenim Državama na hranu je alergično oko 15 milijuna stanovnika, a među njima od neke vrste alergije pati svako trinaesto dijete.
Gordonov tim vjeruje da bi se rezultati istraživanja mogli primijeniti i na druge bolesti povezane s imunosnim sustavom, poput multiple skleroze.
"Trebalo bi učiniti vrlo malo da se terapija prilagodi liječenju autoimunih bolesti", objasnio je Gordon.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.
