SVE VIŠE LJUDI SE ŽALI NA BIZARNE SNOVE I LOŠE SPAVANJE: / Osim pandemije i razornog potresa, postoji i jedan prilično banalan uzrok

Image
Foto: Thinkstock

'Naš mozak je preplavljen svim vrstama neurotransmitera i kemikalija, poput adrenalina i epinefrina.

4.1.2021.
19:12
Thinkstock
VOYO logo

Već ranije, istraživanja su pokazala kako je zaključavanje drastično povećalo broj bizarnih snova Za vrijeme pandemije osjećaji ljutnje i tuge u snovima postali češći i ljudi su više sanjali teme povezane s kontaminacijom i čistoćom. Obzirom na to da svakodnevica u mnogočemu određuje snove, glavni razlog za povećanje broja neobičnih snova je stres i promjena rutine, pa se s novim mjerama ponovo primjećuje novi porast.

Image
JESU LI NAM SE SNOVI PROMIJENILI ZA VRIJEME PANDEMIJE KORONAVIRUSA? /

Evo što kažu stručnjaci

Image
JESU LI NAM SE SNOVI PROMIJENILI ZA VRIJEME PANDEMIJE KORONAVIRUSA? /

Evo što kažu stručnjaci

'Mozak je preplavljen kemikalijama koje ostaju i noću

Courtney Bancroft, psihologinja sa sjedištem u New Yorku, rekla je da su je pacijenti kontaktirali, zabrinuti zbog spavanja i spominjali poteškoće sa snovima, prenosi Unilad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći za Today još u travnju, Bancroft je rekla: "Kad vidimo povišenu razinu stresa, često vidimo povišenu razinu živopisnih snova. Naš mozak je preplavljen svim vrstama neurotransmitera i kemikalija, poput adrenalina i epinefrina. Kad se aktiviraju, čak i danju, može ostati prisutan dok spavate, a to može prekinuti redoviti ciklus spavanja i izazvati te živopisne snove. "

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nastavila je objašnjavati da je to znak stresa. "Ako imate veću razinu stresa, vaša sposobnost da i normalno ili duboko spavate postaje oslabljena. Vaš mozak pokušava vas držati na oprezu i ljudi BI mogli imati poteškoća s uspavanjem - ili jačim stresnim snovima."

Djeluje banalno, ali itekako utječe na san

Obzirom na razoran potres, u Hrvatskoj je situacija daleko gora, no svemu pridonosi još jedan faktor, koji u usporedbi s pandemijom i potresom može izgledati banalno, ali mnogo utječe na spavanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Colin Espie, profesor medicine spavanja na Sveučilišta Oxford istaknuo je manjak dnevnog svjetla i promjenu rutine tijekom blagdana: "Dnevno svjetlo koristimo kao stvar koja uvježbava naš 24-satni tjelesni sat. Ljudi dobivaju manje dnevnog svjetla i ne ustaju se tako rano. Taj gubitak svjetlosti i promjena navike tjera tjelesni sat da skrene i može dovesti do osjećaja malaksalosti. Važno je održavati rutinu i dobiti dnevno svjetlo. To znači ustajati u uobičajeno vrijeme, osim ako nije bilo vrlo rano, odijevati se i slično. To pomaže zadržati ritam, a ako vježbate vani, radite to rano tijekom dana kako biste što prije iskoristili vanjsko svjetlo.", savjetuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo