Miljuni ljudi se oslanjanju na kondome kao prevenciju spolnih bolesti i neželjene trudnoće. Ovaj tanak sloj lateksa stvara barijeru koja zaustavlja bakterije, viruse i parazite.
Ipak, čak i bez kondoma, nisu sve žene dobile spolnu bolest nakon vaginalnog seksa s muškim partnerom. Dijelom zbog sreće, jer partner možda u trenutku seksualnog odnosa nije imao visoku razinu infekcije.
Međutim, najnovija istraživanja o vaginalnom mikrobiomu pokazuju da je u pitanju nešto daleko kompleksnije od "puke sreće". Studija u časopisu mBio istaknula je kako određene bakterijske grupacije koje žive u vagini, mogu zarobti viruse (čak i HIV) te djeluju kao neka vrsta biološkog kondoma.
Sluz je prva linija obrane
Iako je koža poznatija kao zaštitni omotač i sluz može biti od pomoći u borbi protiv patogena (bakterije, virusi i drugi mikroorganizmi koji izazivaju bolesti).
Sluz prekriva dijelove organizma koji su najpodložniji infekciji, što uključuje nos, pluća, želudac (gdje sluz ujedno štiti i od jake kiseline), crijeva i vaginu. U pitanju je ljepljiva supstanca poput gela, koja može biti tanka i curiti (kao kada se prehladite) ili gusta.
No, tijelo se ne oslanja samo na sluz kao obrambeno sredstvo. Zaštitni sloj mikroba ispod sluzi postavlja još jedan liniju obrane protiv agresivnih patogena. Skupina svih bakterija naziva se mikrobiom. Iako je najpoznatiji onaj crijevni, svaki čovjek ima jedinstveni mikrobiom na koži, u ustima...
"Posmatramo sluz kao prvu liniju odbrane. Jedan od razloga što se ne razboljevamo tako često je zato što sluz dobro radi svoj posao", kaže Sam Lai, mikrobiolog i glavni autor ove studije.
Neke žene daleko otpornije
S obzirom na to da mikrobiom u vagini varira od žene do žene, Lai i njegove kolege počeli su se pitati može li određeni tip mikrobioma koji je najzastupljeniji u vagini kod različitih žena, utjecati na smanjenje ili povećanje rizika od inficiranja HIV-om nakon vaginalnog seksa.
Studija iz 2008. pokazala je da žene koje u vaginalnom mikrobiomu imaju Gardnerellu vaginalis i druge anaerobne bakterije, imaju veće šanse za dobivanje HIV-a.
U studiji koja je izašla prošli tjedan, istraživači su istražili sposobnost vaginalne sluzi da "zarobi" HIV, kao i da je to povezano sa prisustvom bakterija Lactobacillus crispatus.
Kako bi utvrdili učinak različitih vaginalnih bakterija, autori studije su uzeli uzorke vaginalne sluzi od 31 žene koje su imale između 19 i 33 godine te ih podijelili u tri skupine na osnovu dominantnih mikroba.
Kondom ipak nezamjenjiv
Bakterije iz prve dvije grupe su manje dopuštale "prolazak" čestica koje nisu bile inficirane HIV-om, dok je L. crispatus bakterija uspjela zarobiti i do 90 posto HIV čestica.
"Ako HIV ne može doći do stanica koje nastoji inficirati, nećete oboljeti. Ovi mikrobi djeluju kao barijera, što je isto ono što i kondom radi. Zato volim misliti o njima kao o biološkim kondomima", istakao je Lai.
Međutim, ističe kako je kondom nezamjenjiv te omogućava zaštitu na daleko višem nivou.
