BOLUJE 5 POSTO POPULACIJE

ŠTO SU AUTOIMUNE BOLESTI: Evo kako ih otkriti i kako spriječiti njihov nastanak

 Autoimune bolesti poremećaj su imuniteta u kojima on pretjerano ili previše slabo reagira protiv tvari, tkiva i organizama u tijelu.

Najčešće su poremećaji povezani s uništavanjem vlastitog tkiva. Danas postoji preko 40 ljudskih bolesti koje se kvalificiraju kao autoimune bolesti, te od njih boluje čak 5-7% čitave svjetske populacije. Najviše negativna poveznica uz te bolesti je to što se pojavljuju bez upozorenja i gotovo bez ikakvih jasnih uzroka.  Gotovo sve autoimune bolesti pojavljuju se bez upozorenja i jasnih uzroka.

Nastanak autoimunih bolesti često se ne primijeti

Uzroci nastanka autoimunih bolesti su nejasni te stručnjaci smatraju kako one nastaju radi tehnološkog i kulturnog napretka. Problem nastaje i radi odmicanja čovjeka od njegova prirodnog okoliša.  Ove bolesti najčešće se pojavljuju u razvijenijim zemljama. Uzrok može biti i infekcija. Sve autoimune bolesti imaju slične simptome i radi toga ih je teško dijagnosticirati.

Postoje mnoge teorije o uzrocima autoimunih bolesti pa se najčešće sumnja na viruse, bakterije, gljivice i parazite. Uzrok može biti i nuspojava radi uzimanja određenih lijekova, no to će ovisiti od osobe do osobe. Mnoge namirnice u današnje vrijeme sadrže mnoge toksine i pesticide koji mogu navesti organizam da se pogrešno ponaša. Genetske predispozicije mogu biti uzrok, kao i zagađenje okoliša i nečist zrak koji udišete. U pojačavanju simptoma i pri nastanku poremećaja imuniteta ulogu imaju i narušena crijevna flora, alergije, stres i loša prehrana.

Najčešće autoimune bolesti su:

  • artritis – upala zglobova i tkiva
  • lupus – upalna bolest koja pogađa bubrege, kožu i mozak
  • celijakija – osjetljivost i nepodnošljivost glutena
  • multipla skleroza – upalna bolest živčanog sustava
  • dijabetes – uništavanje stanica koje su zaslužne za stvaranje inzulina u gušteraći
  • skleroderma – bolest vezivnog tkiva
  • psorijaza – oboljenje kože

Dijagnosticiranje

Kako bi bili sigurni da simptomi koje osjećate jesu povezani s nekom autoimunom bolesti, ovo su pretrage i testovi koji se najčešće koriste:

  • test krvi i kvrnih zrnaca
  • test autoantitijela
  • testiranje razine sedimentacije eritrocita
  • test C-reaktivnog proteina
  • antinuklearni test antitijela

Autoimune bolesti kože

Kožne bolesti, posebice one kronične, često su autoimune. To su: psorijaza, dermatomiozitis, skleroderma i bulozna epidermoliza.

Psorijaza

Psorijaza je stanje kože koje stvara iritaciju, crvenilo i bijele mrlje i promjene na koži. Glavni simptom je nastanak ljuskica na koži. Osim toga dobar pokazatelj je i nastanak bijelih mrlja na noktima koje su pojačane udubljenjima. Na noktima se pojavljuje u obliku udubljenja plave boje na površini ili krajevima.

Dermatomiozitis

Najspecifičniji simptom nastanka ove autoimune bolesti na koži je osip, slabost, bolnost i atrofija mišića. Osip koji se javlja je zagasit, stvara edem ljubičaste boje. Najčešće je malo uzdignut, mekan i sklon ljuštenju. Osip i reakcije se pojavljuju po čelu, prednjoj strani vrata, ramenima, prsima, leđima i gotovo cijelim nogama i potkoljenicama. Reakcija se može vidjeti i na noktima i prstima koji postanu hiperemični, a na radijalnim stranama prstiju koža se počne ljuštiti. Kod djece može doći i do potkožnih reakcija.

Skleroderma

Skleroderma ili u doslovnom prijevodu ‘tvrda koža’ progresivna je i rijetka bolest koja napada vezivno tkivo. Glavna karakteristika je otvrdnuće kože. Ona počinje suhoćom i otvrdnućem nekoliko dijelova kože. To su najčešće ruke, lice ali i koža na drugim dijelovima tijela. U nekim slučajevima ona može uzrokovati i veće probleme na krvnim žilama i unutarnjim organima.

Bulozna epidermoliza

Ovo je skupina bolesti karakteriziranih jakom osjetljivosti kože, a u nekih bolesnika i sluznica, sa stvaranjem mjehura i rana. Pri ovoj autoimunoj bolesti koža postaje osjetljiva na najmanji pritisak, trljanje ili dodir. Nastanak rana poput opetklina je vrlo čest i brz. Postoje tri osnovna tipa ili vrste ove bolesti, a razlikuju se po dubini odvajanja slojeva kože. Bulozna epidermoliza uzrokuje osip i reakcije na koži u obliku mjehura.

Liječenje autoimunih bolesti

S obzirom na to da se pravi uzrok autoimunih bolesti teško otkriva, liječenje podrazumijeva pokušaje da se kontrolira proces bolesti i da se smanje simptomi. U slučaju nastanka tih bolesti, liječnik će vas uputiti na promjenu životnih i prehrambenih navika kako bi ojačali imunitet. U to spada:

  • bolja i zdrava prehrana
  • pravilan unos proteina i ugljikohidrata
  • pravilan unos vitamina
  • dovoljan unos tekućine
  • dovoljno sna
  • smanjivanje stresa
  • ograničavanje izlaganja suncu

Lijekovi koji bi se mogli koristiti su glukokortikoidi koji smanjuju te procese, no njih smijete primjenjivati isključivo u dogovoru s liječnikom. Liječenje može uključivati, ovisno o bolesti, transfuziju krvi, lijekove protiv bolova i fizikalnu terapiju. Nikako nemojte koristiti lijekove ili terapije na vlastitu odgovornost nego isključivo uz savjete liječnika. Svaka bolest je drugačija i svi drugačije reagiraju na njih, stoga je nužno savjetovanje.

Na razvoj autoimunih bolesti jako je teško utjecati jer su mnoge genetske. Od svih oboljenja najčešće oboljevaju žene u periodu od 13. – 55. godine života. Oboljevaju i muškarci, no rijeđe.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr