Što je u glavi manijaka kao što je Holmes?

Nakon masakra u Coloradu ljudi se opet pitaju što dovodi do takve erupcije nasilja? Zbog čega osoba koju površno znaju opisati kao mirnu i tihu odjednom izvede tako nemilosrdan čin nasilja?

Nevjerica, užas, gnjev, morbidna fascinacija ili snažan nagon odbojnosti neke su od reakcija na izljeve nasilja kakvi su viđeni u Coloradu ili prošle godine u Norveškoj. Pitamo se što je u glavi ubojice, što ga je uopće moglo potaknuti da počini takav užas? Nalazi navode na zaključak da prezentacije nasilja u filmovima, na videu i u medijima definitivno utječu, u većoj ili manjoj mjeri, na sve mlade. Zašto djeluju tako jako na određene pojedince? Kakvo to plodno tlo već nalaze u njihovom umu?

‘Iako ne postoji jedan odgovor na pitanje što uzrokuje nasilje, tijekom mojih istraživanja nešto mi je pružilo dragocjen uvid u um nasilnika. Riječ je o određenim ‘glasovima’ (negativnim misaonim procesima) koji preplavljuju um tih pojedinaca i potiču ih da se upuste u nasilna djela’, rekla je dr. Lisa Firestone klinička psihologinja specijalizirana za problem suicida i nasilja te direktorica Research and Education for the Glendon Associationa.

Ovi glasovi se ne doživljavaju kao halucinacije, već kao sistematski uzorak negativnih misli prema sebi te neprijateljske i sumnjama ispunjene misli prema drugima. Ove destruktivne misli nazivaju se ‘glasovi’, jer ih tako doživljavaju mnogi ljudi kojima se pruža psihološka pomoć.

Nasilno ponašanje može biti posljedica frustracije, gnjeva ili osjećaja poniženosti. A svrha nasilja, u očima nasilnika, je odmazda, zastrašivanje ili uspostavljanje kontrole.

Koji ih glasovi na to često potiču?

Nepovjerenje prema društvu

Glasovi koji pridonose nasilju podržavaju društveno nepovjerenje. Ove paranoidne, sumnjama ispunjene misli ohrabruju pojedince da usvoje obrambeni stav pred prijetnjom koju osjećaju. Zbog paranoje i krive percepcije za njih je prijetnja stvarna, a njihovo nasilno djelo opravdano jer služi samoobrani. Paranoju potiču negativni glasovi koji druge ljude opisuju kao različite, čudne i loše. Jer lakše je ozlijediti nekoga tko se doživljava ‘različitim’. Ovi glasovi doprinose i općem sumnjičavom stavu prem svijetu općenito. Primjerice, neki glasovi su: ‘Oni te žele srediti. Ne vjeruj im’.

Glasovi koji potiču osjećaj progona i doživljavanja sebe kao žrtve

Ovi glasovi savjetuju osobi da je on/ona žrtva lošeg tretmana od strane drugih. Drugi su je odbacili, okrivili ili ponizili. Primjer ovih glasova: ‘Oni će opet napraviti budalu od tebe. Ne shvaćaju te ozbiljno.’

Glasovi koji su okrenuti protiv samog sebe

Nasilnici priznaju da često imaju navalu misli čija je poruka da ih je nemoguće voljeti, da nikad neće imati prave prijatelje ili pravu ljubav. Ovi glasovi potiču izolaciju (Ovdje ne treba upasti u površno etiketiranje nasilnika kao usamljenika jer je skupina usamljenika zapravo nešto manje sklonija nasilju od opće populacije. Pravi usamljenici i introverti nemaju ništa protiv drugih, oni samo vole biti češće sami). Zbog svih tih glasova osoba ne želi ništa od svijeta oko sebe. Primjer takvih glasova: ‘Morat ćeš se brinuti za sebe, jer nitko drugi neće. Ne očekuj ništa od nikoga, uvijek će te razočarati.’

Glasovi koji veličaju samog sebe

Glasovi o vlastitoj grandioznosti mogu prethoditi nasilju jer potiču stav da je osoba superiorna i zaslužuje da je tako tretiraju. Napuhana slika o vlastitoj vrijednosti kompenzira zapravo ukorijenjenu mržnju prema sebi. Kad je grandiozna slika o vlastitoj ličnosti ugrožena zanemarivanjem ili nepoštivanjem (koje je često subjektivno), osoba često reagira nasilno kako bi povratila napuhani osjećaj vrijednosti ili taštinu. Primjer ovih glasova: ‘Ti si toliko bolji/lja nego oni. Kako se usuđuju tako razgovarati sa mnom!’.

Glasovi koji direktno potiču na nasilje

Glasovi tj. navala misli nasilnog karaktera uvjeravaju osobu da je nasilje primjereno i dobrodošao ispušni ventil, pa čak i ugodno. Osoba pod utjecajem ovih glasova obično ne osjeća kajanje. Primjer ovakvih glasova:’Nasilje je jedino rješenje. Razbij ih; osjećat ćeš se bolje.’

Mnogi faktori rizika koji dovode do nasilja ne mogu se izmijeniti, ali način na koji osoba razmišlja je faktor koji se može mijenjati. Dakako ako je riječ o osobi koja je potražila pomoć stručne osobe koja će je poučiti kako se oduprijeti ovim mislima.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr