Ali obožavanje slanine često prati mnoštvo dezinformacija. Kako bismo vam pomogli da odvojite činjenice od laži, pročitajte pet najvećih mitova o ovom ukusnom mesu.
1. Slanina je ukusna
Iskreno rečeno, danas uglavnom jeste. Ali nemojte misliti da je nemoguće okusiti užasnu slaninu. To je kao da kažete da ne postoji loš seks ili loša pizza.
Povijesno gledajući, bilo je mnogo više loše nego dobre slanine. I to zato što je ona nekad služila kao hrana za preživljavanje.
Iako se danas često prejedamo, do prije nekoliko stotina godina mnogo je veća prijetnja bila smrt od gladi, obzirom na to da su ljudi živjeli od žitarica i mučili su se kako bi se domogli masti i bjelančevina.
U mnogim dijelovima svijeta svinjetina je bila najjeftinije meso koje se kod kuće pripremalo u različitim, ne pretjerano higijenskim uvjetima. Dakle, mala je šansa da je slanina uvijek bila delikatesna kakvom je smatramo danas.
2. Slanina je isključivo meso s trbuha
Iako bi ovo dimljeno i usoljeno meso trebalo dolaziti s bočnih strana svinjskog trbuha, ono često dolazi i s buti.
Premda bi se slanina trebala soliti (a po želji dodavati i drugi začini, prvenstveno crvena paprika), a poslije dimiti više od mjesec dana, 1910. godine razvijen je kemijski postupak uz koje bi meso bilo gotovo i spremno za tržište (što je rezultiralo bržim povratom novaca) za nekoliko dana.
Doduše, može se reći da to ni nije prava slanina.
3. Slanina se jede za doručak
Ovo pravilo je posebno uvriježeno u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje slanina s jajima predstavlja tipičan doručak. Ali čak je i ondje slanina izašla van okvira doručka i danas se koristi pri pripremi hamburgera, deserta, pa čak i votke.
Kod nas nema pravila u koje doba dana je zastupljena na stolu i nikad nije ni bila dio klasičnog doručka kao u Americi, a i tamo je to postala tek šezdesetih godina, kad su je prvi put počele konzumirati - u većoj mjeri - bogate nego siromašne porodice, dok je danas jednako zastupljena među svim društvenim slojevima.
4. Slanina koja nije suha ne sadrži nitrat
Otkad se suše i dime mesni proizvodi, raspravlja se o štetnosti nitrata koji se pritom koriste. Ovakva prerada mesa je najčešće uključivala korištenje soli i dima, ali vremenom je uveden kalijev-nitrat.
Kad dođe u kontakt s bakterijama, nitrat se razdvaja na nitrite koji dodaju određeni ukus i ružičastu boju mesu, ali isto tako ubijaju mikrobe i uništavaju spojeve koji prouzrokuju botulizam.
Nezgodno je to što konzumacijom ovih spojeva dušika povećavate rizik od razvoja srčanih bolesti, pa se mnogi godinama klone dimljenog mesa, a neki proizvođači su čak počeli nuditi i meso bez nitrata i nitrita.
Jedini problem je to što ovi proizvodi obično sadrže prah celera, koji prirodno sadrži nitrate, pa na kraju nemate ništa zdraviju slaninu od one jeftinije.
5. Konzumiranje slanine je jednako štetno kao pušenje
Nitriti su zaista razlog za brigu, jer se u tijelu mogu pretvoriti u spoj povezan s rakom crijeva, što je ujedno i razlog zašto je Svjetska zdravstvena organizacija mesne prerađevine stavila na popis kancerogenih namirnica.
No, WHO je pušenje, azbest i prerađeno meso stavila u istu kategoriju jer je sve povezano s rakom, iako ne nose istu razinu rizika.
Naime, pušenje povećava relativan rizik od raka pluća za 2.500 posto, dok konzumacija dva komadića slanine dnevno povećava rizik od pojave raka debelog crijeva za 18 posto.
B92/Magazin.hr
