IZRAVNA VEZA

SINDROM PRAZNIČKOG SRCA: Imate srčane aritmije? Znanstvenici znaju u čemu bi mogao biti problem

Njemački znanstvenici doveli su u izravnu vezu poremećaje srčanog ritma, poznatije kao aritmije, preskakanja srca ili palpitacije s konzumacijom alkohola.

Istraživanje znanstvenika s muenchenskoga sveučilišnog medicinskog centra objavljeni su u časopisu European Heart Journal. Riječ je o prvoj većoj studiji o pojavi srčanih aritmija neposredno nakon konzumiranja alkoholnog pića.

U ranijim manje opsežnim istraživanjima znanstvenici su povezivali teški alkoholizam s kraćim razdobljima palpitacija ili, u rjeđim slučajevima fibrilacije atrija, a oboje se javljalo kod osoba koje u anamnezi nisu imale srčanih problema.

Takva je pojava u medicini poznata kao sindrom prazničnog srca. Riječ je o poremećaju srčanog ritma koji se javlja kod zdravih ljudi kao posljedica konzumacije, nedovoljnog unosa tekućine (dehidracije) i stresa. Ime je dobila po tomu što se najčešće javlja u vrijeme blagdana i vikendom.

Muenchenski su znanstvenici 2015. testirali oko 3000 dobrovoljaca tijekom 16 dana trajanja tradicionalnog Oktoberfesta koji svake godine posjeti oko šest milijuna posjetitelja, a popije se oko sedam milijuna litara piva.

Grupa dobrovoljaca, prosječne dobi 35 godina, dobila je elektrokardiograme putem aplikacije na smartphoneima te alkotest.

Ustanovljeno je da je trideset posto ispitanika nakon konzumiranja piva dobilo srčane artimije, a 26 posto sinusne tahikardije, odnosno preko 100 otkucaja u minuti. Za usporedbu, ranija studija je pokazala da između jedan i četiri posto opće populacije pati od povremenih aritmija.

“Što su više piva konzumirali, neki su ispitanici imali više palpitacija”, rekao je voditelj studije dr. Moritz Sinner. “U nekim smo slučajevima evidentirali i atrijsku fibrilaciju. Ovakvo stanje s vremenom može dovesti do srčanog udara ili do srčane insuficijencije ili zatajenja srca.”

Prosječna količina konzumiranog alkohola bila je 0,85 g/kg, a kod nekih je osoba izmjereno i do 0,3 promila alkohola u krvi, što je najviša dopuštena količina.

“Sve preko te količine može rezultirati trovanjem alkoholom”, kazao je Sinner, dodavši da to ovisi o konstituciji pojedinca.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr