Gošća u RTL Direktu bila je Sanja Musić Milanović, supruga predsjednika Zorana Milanovića i liječnica koja u Zavodu za javno zdravstvo vodi Odjel za promicanje tjelesnog zdravlja, piše Danas.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Gošća Direkta o Projektu Živjeti zdravo: 'Prilično je star i vrijeme je da se nešto dobro pokaže'
Sanja je, pored ostalog, rekla da imamo epidemiju debljine, a Vlada štiti cijenu carskog mesa i ulja te da je mediteranske zemlje zahvatila "westernizacija" s XXL porcijama, a da u Hrvatskoj i 70 posto odraslih svaki dan jede suhomesnate proizvode.
Sanja je neki dan predstavila rezultate svoga projekta "Živjeti zdravo" te je pokazala da su se dogodile neke pozitivne stvari.
"Tako je. Projekt je prilično star i vrijeme je da se nešto dobro pokaže. Počeli smo 2002. godine. Ali dio o kojem razgovaramo je financiran zadnjih šest godina, projektne aktivnosti iz Europskog socijalnog fonda i tome je došao kraj. U svakoj županiji izgradili smo jedan međugeneracijski park i jednu stazu za hodanje. Jako sam ponosna što smo u Splitsko-dalmatinskoj županiji postavili prvu klupu za dojenje koje promičemo", ispričala je Sanja te istaknula da se bave i mentalnim te spolnim zdravljem.
Djeca koja žive uz more su deblja
"Bavimo se, ne samo tjelesnim, nego i mentalnim te spolnim zdravljem. Tako smo bili u 25 posto srednjih škola u svim županijama i educirali o spolnom zdravlju, a u 30 posto škola sad ima barem jedan djelatnik koji je prošao edukaciju i koji je osposobljen da barem uoči depresivne simptome te pruži prvu pomoć djeci jer se bavimo se i mentalnim zdravljem. Što je strašno puno u odnosu na 2017. A kad govorimo o tjelesnom zdravlju i prevenciji debljine, tu smo postigli čak i bolje rezultate jer 45 posto škola koristi naše jelovnike", kazala je Sanja.
"Imamo nutricionistkinju koja svaki tjedan usklađuje s nacionalnim smjernicama i nudi napravljene jelovnike. I počeli smo lani educirati kuhare. Sad imamo 17 posto škola educirane kuhare, jako je lijep odaziv. Najveće rezultate postigli smo na području zdravstvene i tjelesne kulture. Mi smo 1120 škola opremili poligonima. Znam da to nisu dvorane, ali poligon je sredstvo koje može prilično dobro zamijeniti dvoranu kad je nema", dodala je.
Sanja je, pored ostalog, rekla da imamo epidemiju debljine, a Vlada štiti cijenu carskog mesa i ulja.
Sanja je prokomentirala i podatak da su deblja djeca koja žive uz more nego na kopnu.
"To je nevjerojatan podatak i uvijek se sama iznenadim. Najvitkiji su sjevernjaci, a najdeblji Mediteranci. Trebalo bi biti obrnuto. Mediteranska prehrana naprosto se ne konzumira. Proces westernizacije stigao je na Mediteran. XXL porcije i sve što ide uz to i sjedilački način života s igricama."
Suhomesnati proizvodi su velik problem
Sanja je odgovorila na pitanje "Zašto smo europski prvaci u debljini, da smo baš među svima mi najgori? Je li to previše pekara, u čemu je naš problem?".
"Nismo baš najgori, dijelimo prvo mjesto s Maltom, ali oni su 1A, a mi 1B i zato smo malo bolji. Imaju više debljine, a mi više prekomjerne tjelesne mase. Debljina nije ničiji izbor. Ima 12 godina da je u časopisu 'Lancetu' napisano da je debljina normalan odgovor normalnog pojedinca na abnormalno 'obesogeno' okruženje koje te tjera da puno konzumiraš, a manje trošiš.
Mi u Hrvatskoj zapravo živimo u izrazito 'obesogenom' (obesity eng. debljina) okruženju koje te tjera da jako puno konzumiraš, a jako malo trošiš. Kultura kretanja je takva da se sve manje krećemo, iako kad stavljamo na vagu puno više unosi unos. Kultura hranjenja je takva da se sve vrti kod nas oko hrane", rekla je.
Sanja je pojasnila da su najveći problem kod hrvatske odrasle populacije suhomesnati proizvodi.
"Naš najveći problem, kod odrasle populacije, su suhomesnati proizvodi. Sve je socijalno determinirano, i debljina, kao i prehrambene navike. Ali ono što socijalno nije determinirano su suhomesnati proizvodi. Bez obzira imate li mala ili velika primanja, niže ili visoko obrazovanje, oko 67 do 70 posto odraslih svaki dan konzumira suhomesnate proizvode", istaknula je.
Sanja je kazala da je mediteranske zemlje zahvatila "Westernizacija" s XXL porcijama, a da u Hrvatskoj i 70 posto odraslih svaki dan jede suhomesnate proizvode.
Teško se zdravo hraniti u doba inflacije
Sanja je prokomentirala izjavu španjolske kraljice Leticije "da je pretilost simptom nejednakosti, odnosno siromaštva".
"To je izrazito socijalno determinirano, najveći udio problema debljine je kod najmanje obrazovanih i s najmanjim prihodima, a problem je najmanji kod bogatijih i kod višeobrazovanih."
Musić Milanović dala je i savjet kako se zdravo hraniti u doba inflacije.
"Teško. Ali to je problem koji moramo sveobuhvatno rješavati. Mjere fiskalne politike su iznimno važne, oporezivanje namirnica koje imaju preveliki udio šećera, soli", kazala je i istaknula da to ne radimo u dovoljnoj mjeri.
"Nažalost, ne. To nije jednostavno za riješiti. Da to može riješiti resor zdravstva, već bi se to riješilo. Nismo mi izoliran slučaj, otok u Europi. Problem postoji u svi zemljama, posebno mediteranskim. Mene kao suprugu predsjednika, nekako me se bolje čuje pa da onda to iskoristim za nešto dobro. Ako se mene bolje čuje, vjerojatno se bolje čuje i prvu damu bilo koje druge zemlje. Pitala sam Svjetsku zdravstvenu organizaciju s kojom blisko surađujem da probamo organizirati samit i malo priču dići na višu političku razinu. To nije problem samo zdravstvenog resora."
'Debljina je skupa stvar'
"Donijeli smo Zagrebačku deklaraciju, koja je prošla kroz 53 zemlje i usuglašavanje u tim zemljama. Time je to postao dokument prihvaćen u tim zemljama. Uvijek kažem da dok ministar financija ne osvijesti da je debljina skupa stvar i dok ne krene ulagati u prevenciju debljine, brojnim aktivnostima u raznim resorima, multisektorski, dotle teško ćemo to zaustaviti", istaknula je.
Sanja je prokomentirala Vladino zamrzavanje cijene ulja, šećera, brašna, carskog mesa i mljevene svinjetine. "To je osnovni paket", rekla je, a na pitanje je li trebalo zamrznuti cijenu riže i kelja, odgovorila je:
"Ja bih. I voća i povrća. Time se šalje poruka kako bi prehrana trebala izgledati. Fiskalne mjere ne mogu biti izolirane, one također šalju neku poruku. Recimo kako bi trebao izgledati zdrav tanjur? Ja možda neću reći najbolji primjer, ali dat ću dva - možda netko može smisliti bolji. Ne mora nužno biti zdrava prehrana jako skupa. Recimo, kilogram srdela. Znam da ne mogu svi doći do srdela i da postoji lovostaj. Ali kad ih ima, kilogram je duplo jeftiniji od pizze. Mi u Hrvatskoj imamo zdravstveno ispravnu vodu, pa idemo je piti.
Sigurno je jeftinije od zaslađenog napitka koji možemo kupiti. Brojne mjere koje se se danas na brzinu spomenule ušle su u Zagrebačku deklaraciju koja je zajednički dokument za sve zemlje u Europi. Ovim sam namjerno stavila broš koji je simbol slova 'O', kao obesity ili debljina na engleskom. Broš su nosile prve dame. One su imale žute kravate, to je boja prevencije debljine. O kao mreža, krug na europskoj razini. Samo ako udružimo snage, svi resori, a to se može tek kad postoji politička volja i kad se cijela priča digne na međuresornu razinu, onda ćemo moći napraviti pomak."
