Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najčešće bolesti i vodeći uzrok smrti među građanima Hrvatske. Srećom, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik od oboljenja od ovih vrsta bolesti.
Kardiolog, dr. Andrew Freeman, ističe iznimnu važnost prehrane i njen ogroman utjecaj na zdravlje. U ovom stavu se slaže s kardiologinjom, dr. Sharonne Hayes, koja naglašava da iako nema pojedinačne hrane koja će spasiti život, ključno je voditi računa o umjerenosti i kontrolirati porcije.
Dr. Freeman i Hayes dijele informacije o namirnicama koje najnegativnije utječu na zdravlje srca te nude savjete o tome kako ih izbjegavati ili barem ograničiti njihov unos.
Slanina, kobasice i drugi slični visokomasni proizvodi
Mesne prerađevine su kalorične, sadrže puno zasićenih masnoća, soli i imaju puno aditiva.
Točno je da konzumacija takve hrane može povećati rizik od bolesti srca. Također, važno je napomenuti da Svjetska zdravstvena organizacija službeno izvještava da pretjerana konzumacija mesnih proizvoda povećava rizik od raka.
Grickalice
Dr. Freeman upozorava da slani i hrskavi zalogaji, iako ukusni, obično su prerađena hrana bogata šećerom i soli.
S druge strane, dr. Hayes ističe da jednostavni ugljikohidrati prisutni u čipsu, kruhu, raznim keksima i grickalicama mogu predstavljati veći problem od masti.
Deserti
Iako nije potrebno potpuno izbjegavati slatkiše, dr. Freeman savjetuje da se šećer konzumira u vrlo ograničenim količinama.
On, na primjer, prakticira konzumaciju deserta jednom tjedno i pazi da porcija bude relativno mala.
Brza hrana
Još jedna stvar oko koje se kardiolozi slažu je potreba izbjegavanja brze hrane jer u takvim obrocima obično nema ničega što bi se moglo smatrati zdravim. Čak i hrana koja nije pržena često je bogata jednostavnim ugljikohidratima, upozoravaju stručnjaci.
Previše proteina
Kardiolozi ističu da moderno društvo često prekomjerno konzumira proteine, nerijetko i dvostruko više nego što je potrebno, što može uzrokovati probleme s bubrezima i druge teškoće.
Također, problem je što višak proteina često potječe iz mesa koje je bogato zasićenim masnoćama, a to može povećati razinu lošeg kolesterola. Zbog toga kardiolozi preporučuju umjereno unošenje proteina i ističu da su biljni izvori proteina često bolji izbor.
Energetska pića
Kardiolog dr. Freeman preporučuje izbjegavanje energetskih napitaka zbog njihova visokog sadržaja šećera i potencijalno štetnih sastojaka koji mogu utjecati na krvni tlak i srčani ritam.
No, to ne znači da biste trebali potpuno izbaciti kofein iz prehrane. Umjesto toga, dr. Freeman sugerira da umjereno konzumirate čaj ili kavu, pod uvjetom da izbjegavate dodavanje šećera, vrhnja i sličnih dodataka.
Dodana sol
Dr. Hayes upozorava da često nismo svjesni koliko soli unosimo putem modernih prehrambenih proizvoda. Dodaje da nije rijedak slučaj da ljudi unose tri do četiri puta više soli od preporučene dnevne količine.
Jedan dio problema leži u činjenici da se sol često nalazi u proizvodima gdje je ne bismo očekivali, kao što su zobene pahuljice ili piletina u umaku.
No, važno je čitati deklaracije proizvoda i pažljivo pratiti unos soli, jer visok unos soli može povećati krvni tlak i predstavljati rizik za zdravlje.
Kokosovo ulje
Također, upozoravaju da kokosovo ulje, koje se često smatra zdravim, zapravo sadrži više zasićenih masnoća nego što ih ima u svinjskoj masti.
Napominje da su neke studije koristile kokosovo ulje kako bi izazvale aterosklerozu, odnosno nakupljanje masnih naslaga u arterijama, kod štakora i drugih životinja. Iako je kokosovo ulje dobro za lokalnu primjenu, kao hidratantno sredstvo za kosu i kožu, dr. Freeman savjetuje umjerenu konzumaciju jer može sadržavati značajne količine zasićenih masnoća.
