Menstrualni ciklus složen je slijed događaja i na njega utječe velik broj koordiranih aktivnosti. Te aktivnosti uključuju ponuđivanje jajne stanice za oplodnju, pripremu maternice za implantaciju jajašca te pripremu reprodukcijskog sustava koji će transportirati reproduktivne stanice.
Osnova zdravlja žene je zdrav menstrualni ciklus
Na reguliranje i trajanje menstrualnog ciklusa uključene su sve endokrine žlijezde svojom funkcijom. Reguliranje ciklusa je rezultat interakcije hipotalamusa, hipofize i perifernih ženskih spolnih organa jajnika i maternice.
Hormoni i hormonalni poremećaji
Iz hipotalamusa luči se hormon koji omogućava oslobađanje hormona iz hipofize. Gonadotropini, hormoni iz Hipotalamusa i hipofize, u jajnicima potiču sazrijevanje folikula, ovulaciju i formiranje žutog tijela te oslobađanje hormona estrogena ili progesterona. Ovi hormoni dalje djeluju na sluznicu maternice koja, ovisno o tome dođe li do trudnoće ili ne, odbacuje pripremljenu sluznicu u obliku menstrualnog krvarenja. Nakon toga menstruacijski ciklus kreće ispočetka. Kraj menstruacijskih ciklusa završava menopauzom.
Hormoni imaju utjecaj i na mentalno stanje organizma pa tako može doći do hormonalnih poremećaja. Češći su i značajniji tijekom puberteta, premenopauze i postmenopauze, kao i tijekom predmenstrualnog perioda. U slučaju poremećaja estrogena, ženskog spolnog hormona, može doći do utjecaja na menstruacijski ciklus izostankom ili neredovitim mjesečnicama, preuranjenih menopauza, nemogućnosti začeća te čestih promjena raspoloženja.
Menopauza i klimakterij
Žensku menopauzu ni jedna žena ne može izbjeći. To je zadnja menstruacija koja označava kraj menstruacijskog ciklusa te završetak ženine sposobnosti za reprodukciju. Većina žena doživi menopauzu u dobi od 45 do 55 godina. Razdoblje neposredno prije i poslije menopauze naziva se klimakterij. Nastanak menopauze obilježen je mnogim simptomima od kojih su najčešći valunzi. Valunzi su iznenadni i nagli valovi vrućine koji izazivaju znojenje i rumenilo, često ih prati i jako kucanje srca. Nastaju kao posljedica širenja krvnih žila radi pada estrogena. Oni su jedan od najdužih i najintenzivnijih simptoma menopauze uz glad, promjene raspoloženja, snažne migrene, promjene metabolizma i noćna preznojavanja.
Plodni dani i ovulacija
Menstruacijski ciklus u pravilu traje od 28-32 dana, dok to ipak ovisi od žene do žene. Kod nekih žena su ciklusi kraći, a kod nekih duži. Normalan dio menstruacijskog ciklusa je ovulacija, a to je vrijeme kada dolazi do otpušanja zrele jajne stanice iz jajnika prema jajovodu i to razdoblje naziva se plodni dani. Računanjem i obraćanjem pažnje na vrijeme mjeseca u kojem dolaze plodni dani može pomoći u šansama začeća ako planirate spolne odnose u tom mjesečnom razdoblju. Prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja.
Kašnjenje menstruacije
Amenoreja ili izostanak menstruacije može se pojaviti kod djevojčica do oko 14 godina koje još nisu prošle kroz pubertet. Sekundarna amenoreja dolazi nakon pojave menstruacije i to je u pravilu svaki izostanak menstrualnog ciklusa duži od pola godine. Najčešći uzrok kašnjenja menstruacije je trudnoća, ali to ne mora uvijek biti slučaj. Osim trudnoće razlog može biti i konstitucijsko kašnjenje puberteta koje nastaje kod djevojčica kod kojih spolne osobine nisu vidljive i izražene, niti nemaju minimalnu tjelesnu težinu. Srednja dob dolaska menstrualnog ciklusa je 12 godina. Kašnjenje menstruacije može nastati od pretjerane tjelovježbe, stresa ali i korištenja kontracepcijskih pilula i ostalih lijekova.
Sindrom policističnih jajnika i ciste na jajniku
Ovaj problem može se pojaviti u različito životno doba žena, a uzroci također mogu biti drugačiji od osobe do osobe. Do sada se pokazalo kako ovaj sindrom ima veze s povišenom dozom inzulina kod žena. Jedan od češćih simptoma su i ciste na jajnicima, pojačana dlakavost, depresija, potpuni izostanak menstruacije, nepravilni menstruacijski ciklusi, gojaznost i težak gubitak težine. Sindrom policističnih jajnika nije moguće potpuno izliječiti ali ga je moguće držati pod kontrolom uz nadzor liječnika. Ciste koje se pojavljuju na jajnicima su formacije ispunjene tekućinom i pojavljuju se kod gotovo svake žene ali najčešče nisu nimalo opasne. Većina cisti neće stvarati nikakve simptome dok ne dođu do velike mase. U najvećem broju slučajeva ciste na jajniku nestaju same od sebe, dok se u težim slučajevima mogu koristiti hormonski preparati ili odstranjivanje.
Korištenje tampona i uložaka
Pri korištenju uložaka ili tampona, ne postoji ono što "je bolje" za ženu. U svakom slučaju je nužno da držite do osobne higijene i da uloške ili tampone često mijenjate. Ulošci se preporučaju koristiti ako imate problema s menstrualnim grčevima, a i nalaze se u različitim veličinama, s krilcima i bez, tako da svaka žena može pronaći ono što najviše odgovara njoj i njenom menstrualnom ciklusu. Kod tampona je naravno glavna prednost to što su diskretni i mogu se koristiti u svim prilikama jer potpuno uklanjaju sve tragove mjesečnice, a uz to ne ostavljaju nikakav miris. Odnedavno se na tržištu pojavio novitet menstrualnih čašica koje se stavljaju unutar vagine. Izrađene su od silikona koji ne nadražuje sluznicu. Nakon umetanja moraju biti potisnute unutar vagine i prazne se 3-4 puta na dan.
Kegelove vježbe
Ove vježbe poznate su za pojačavanje tonusa mišića dna zdjelice što će pomoći budućim situacijama i olakšavanja oporavka nakon trauma. Kegelove vježbe mogu pomoći u bolnim grčevima kod nekih žena. Namijenjene su pojačavanju mišića dna zdjelice i zato su potrebne svakoj ženi jer će joj olakšati porod, oporavak nakon poroda ali i spriječiti nastanak inkontinencije. Do disfunkcije mišića u zdjeličnom dnu može doći radi trudnoće, poroda, operativnih zahvata, neuroloških bolesti, debljine i samo starenjem. Mlitavost mišića utječe na propuštanje mokraće ali i povećavaju bol tijekom spolnog odnosa.