Naime, slaba prehrana mijenja način na koji se ponašaju geni, uključujući gene koji su povezani s imunitetom, pokazalo je novo istraživanje. Ova promjena u ekspresiji gena (epigenetika) na kraju povisuje rizik od srčano-žilnih oboljenja, čega ne bi bilo da organizam nije bio izložen hranjivo slaboj prehrani.
Nizozemski znanstvenik koji radi na ovim istraživanjima, Erik van Kampen, izjavio je: "Nadam se da će ovo istraživanje pokazati koliko je važno unijeti promjene u prehranu, te da će ova otkrića potaknuti nova istraživanja o interakciji između prehrambenih navika, DNK metilacije i bolesti.“
Učinci nezdravog stila života mogli bi utjecati na način na koji funkcionira naš imunološki sustav, čak i nakon uspješnog liječenja ateroskleroze - plaka koji se nakuplja u arterijama i koji sprječava slobodan protok krvi bogate kisikom do organa i drugih dijelova tijela.
Istraživanje je provedeno tako što su upotrebljene dvije vrste miševa koji su imali promijenjene gene, kako bi bili osjetljiviji na razvoj visokog kolesterola i ateroskleroze. Miševi su hranjeni namirnicama bogatim mastima i kolesterolom, kao što se većinom hrani i zapadna civilizacija ili normalnom, zdravom prehranom, s tim da je prva grupa zamjetno lošije reagirala.